Prva banka Crne Gore davala je kredite kosovskom narko-bosu Naseru Keljmendiju u vrijeme dok je on bio pod istragom zbog šverca i organizovanog kriminala. Podaci katastra pokazuju da je Prva banka Crne Gore AD rješenjem 060-2074-07 od 1. avgusta 2007. godine upisala hipoteku na stambeni prostor koji se vodi kao vlasništvo Nasera Keljmendija u Ulcinju.
U to vrijeme, Keljmendi je bio pod istragom zbog sumnjivih poslova sa drogom, a dao je i iskaz tužiocu u Bosni i Hercegovini, gdje je saslušan povodom sumnji da je formirao kriminalnu organizaciju, čija je glavna djelatnost trgovina narkoticima.
Nema detaljnijih informacija o odobrenom kreditu, imajući u vidu prilično štur sadržaj opisane hipoteke u korist Prve banke Crne Gore. Na odgovore državnog katastra na zahtjeve za slobodan pristup informacijama, kada je u pitanju istorijat upisa i dokumentacija, čeka se mjesecima, ali „Dan” će svakako objaviti detalje ugovora čim ih dobije. Banka, shodno Zakonu o bankama, ne objavljuje detalje ugovora sa klijentima. Nema ni podataka da je Uprava za sprečavanje pranja novca ispitivala te transakcije Keljmendija i Prve banke.
Hipoteka je evidentirana u Listu nepokretnosti 4522 KO Ulcinj, gdje je stambeni prostor veličine 50 kvadrata, stečen građenjem, opterećen hipotekom banke čiji je pojedinačno najveći akcionar Aco Đukanović, brat lidera DPS-a Mila Đukanovića.
Prema optužnici kosovskog Specijalnog tužilaštva, Naser Keljmendi je jedan od najvećih narko-dilera u regionu, i on je između 2000. godine i 2012. godine zaradio milione eura, prebacujući heroin, ekstazi, spid i druge vrste opojnih droga, koristeći rutu koja povezuje Avganistan, Tursku i zemlje Evropske unije.
Jedan dio optužnice odnosi se na Keljmendijeve poslove sa trgovinom drogom, a manji dio optužnice na ubistvo vođe suparničkog klana Ramiza Delalića 2007. godine u Sarajevu. Tužioci, među kojima ima i američkih eksperata, navode u optužnici da je Keljmendi bio uspješan u kriminalnim operacijama i da nalazi istrage pokazuju da on i njegovi sinovi posjeduju imovinu vrijednu milione eura u Bossni i Hercegovini, Crnoj Gori, Kosovu i drugdje u regionu i šire.
Svjedok naveden u optužnici kao K.3, odnosno veliki diler drogom iz Beograda, izjavio je da je Keljmendijeva zvijezda počela da raste „pošto je Zemunski klan razbijen poslije atentata na tadašnjeg srpskog premijera Zorana Đinđića 2003. godine”. Svjedok K.3. je dalje naveo da je Keljmendijeva karijera dobila još jedan vjetar u leđa kada se Crna Gora odvojila od Srbije 2006. godine, čime je Keljmendi iznenada dobio monopol nad drogom i tamošnjim biznisom cigaretama.
Svjedok K.3. tvrdi da je do 2009. kupovao do četiri kilograma heroina i ekstazija mjesečno, kao i nepoznatu količinu kokaina, spida i marihuane preko poslovne saradnje sa Keljmendijevom organizacijom. Saradnja je prekinuta oktobra 2012. godine.
Specijalni tužilac Euleksa na Kosovu Endrju Hjuz početkom 2015. godine, na suđenju Naseru Keljmendiju, uvrstio je hotel „Kasa grande” u Ulcinju na listu nekretnina koje je kosovski bos stekao nelegalnim radnjama. U prištinskom Osnovnom sudu januara 2015. godine počelo je i suđenje Keljmendiju, a američki tužilac Hjuz obrazložio je deset tačaka optužnice.
Od tih deset tačaka, tri se odnose na osnivanje organizovane kriminalne grupe i ubistvo Ramiza Delalića 2007. godine u Sarajevu, a sedam na organizovani šverc droge.
Američki tužilac je rekao da je Keljmendi sredinom 90-ih godina prošlog vijeka formirao kriminalnu organizaciju koja se prevashodno bavila švercom droge, posebno kokaina, heroina i ekstazija. Sjedište joj je bilo u Sarajevu, a imala je poslove i u Crnoj Gori.
Osnovni sud u Prištini odlučio je krajem juna ove godine da se Naser Keljmendi, optužen pred tim sudom za ubistvo i organizovani kriminal, ipak brani sa slobode, što je potvrdio i njegov advokat Besnik Beriša. M.V.
Dospio i na američku crnu listu
Američke vlasti još 2012. godine stavile su Nasera Keljmendija na crnu listu, označavajući ga liderom jedne od najjačih kriminalnih organizacija na Balkanu. Ta odluka je obrazložena ovlašćenjima koja američkom predsjedniku daje Kingpin akt, odnosno pravni akt prema kome SAD imaju pravo da sankcionišu strane kriminalce koji ugrožavaju američke interese.
Prema podacima koje su kasnije objavile američke vlasti, Keljmendijeva organizacija umiješana je u krijumčarenje droge i cigareta i trgovinu ljudima, te pranje novca.
Nove sankcije Keljmendiju uvedene su 2013. godine, o čemu je „Dan” već pisao, kada su na crnu listu dospjeli njegove firme i imovina u Crnoj Gori i BiH, a na toj listi su dodata i imena njegove djece.
Kredit i za kotorskog bosa
Interesantno je i da državno tužilaštvo godinama žmuri na poslovne veze Prve banke Crne Gore i osuđenog šefa međunarodne kriminalne grupe iz Kotora Ivana Pavlovića Ikera.
Prema podacima iz katastra, Prva banka Crne Gore odobrila je Pavloviću kredit od 130.000 eura 2008. godine, pod veoma povoljnim uslovima. To je urađeno upravo u vrijeme kada je, prema presudi suda iz Beograda, Pavlović predvodio organizovanu kriminalnu grupu koja se na međunarodnom nivou bavila švercom kokaina.