Agencija za razvoj i zaštitu Orjena, te planinarski klubovi „Subra” iz Herceg Novog i „Vjeverica” iz Kotora, minulog vikenda su na „dvomeđi” Herceg Novi - Kotor, kod planinarskog doma na Orjenskom sedlu (1600 m n.v.) organizovati manifestaciju „Čovjek i kamen”.
Kako je naglasio Željko Stračević, rukovodilac Agencije, cilj manifestacije je podizanje svijesti o značaju očuvanja tehnike gradnje u kamenu „na suvo”, kao i isticanje vrijednosti postojećih objekata, građenih na ovaj drevni način.
Ona je sadržala četiri programa: uspon sa Orjenskog sedla na najviši vrh primorskih Dinarida (Veliki kabao, 1894 m), izložbu fotografija „Čovjek i kamen” iz kolekcije Agencije za razvoj i zaštitu Orjena, Drugo prvenstvo Crne Gore u gradnji suvomeđe kao centralni događaj i predstavljanje i premijerni prolazak edukativnom stazom Ćesarov put.
– Šta povezuje Uskršnje ostrvo na beskraju Tihog okeana, staru vikinšku koloniju na Grenlandu i naše primorske planine? Ništa! Ništa osim kamena i tehnike gradnje „na suvo”!
Upravo do Orjenskog sedla, spoja hercegnovske i kotorske opštine, vodi preko 100 godina star austrougarski put, koji je sa svojim podzidima pravo remek–djelo umijeća gradnje „na suvo”. Ovom prilikom predstavljen je i jedan dio puta Vrbanj–Crkvice (Ćesarov put) koji je igrom slučaja ostao nezavršen, te danas predstavlja pravi tehnološki park na otvorenom, atrakciju koja je još uvijek bila potpuno neiskorišćena.
Upravo sa Orjenskog sedla kreće i najstarija planinarska staza u zemlji, namjenski građena za izlazak princa Rudolfa Habzburga, koji ju je posjetio sredinom druge polovine 19. vijeka, prilikom svoje privatne posjete ovom dijelu Carstva.
Naravno, osim za državnu vlast, gradnja „na suvo” vezuje se i za obični narod i njegove svakodnevne potrebe, izradu suvomeđa, pojata, terasastih njiva i krovova, kazao je Stračević.
Glavni događaj manifestacije bio je Drugo prvenstvo Crne Gore u gradnji suvomeđe, u kojem je izdominirala ekipa „Mojdež”. Drugoplasirana je bila ekipa „Subra” (Herceg Novi), dok je treće mjesto zauzela ekipa „Kameno” iz ovog podorjenskog sela.
Na manifestaciji je bilo primjetno povećano interesovanje turista, koji često imaju bolji osjećaj za njegovanje tradicije od nas samih. Tako je po jedan član iz sve tri ekipe bio sa strane: iz Rusije, Bjelorusije i Srbije. Prvoplasirana ekipa je dobila prelazni kamen „Orjensku bužu”, a podijeljene su diplome za osvojena mjesta, kao i zahvalnice. Na samom završetku, Aleksej Klimov (Moskva) je demonstrirao i tradicionalnu tehniku ishodovanja „upotrebne dozvole” za suhozidne građevine, uspješno prošetavši tek podignutom suvomeđom.
– Svakako, osnovna komponenta ovog nesvakidašnjeg prvenstva na nesvakidašnjem mjestu, nije sportsko takmičenje, već njegova kulturološka dimenzija. Suvomeđe kao ruralna infrastruktura za stočarstvo i poljoprivredu u Evropi doživljavaju novu pažnju javnosti u poslednje vrijeme. Osim u poljoprivredi, oni postaju zanimljivi za alternativne turističke itinerare i organizaciju volonterskih, odnosno volonturističkih radionica, jer motiv dolaska turista nije hotel, nego upravo doživljaj i sadržaj destinacije. Suvomeđe kao neizostavni dio tradicionalnog antropogenog pejzaža, važne su za našu prepoznatljivost. Značaj tehnike gradnje „na suvo” dodatno je porastao nakon sastanka u Nikoziji na Kipru, krajem 2016. godine, gdje su se sastali prilikom obilježavanja 70. godišnjice Uneska, stručnjaci iz zemlje domaćina, Bugarske, Grčke, Španije, Švajcarske i Hrvatske, predloživši zajedničku predaju kandidature tehnike gradnje „na suvo” za upis na Uneskovu Reprezentativnu listu nematerijalnih dobara čovječanstva, istakao je Starčević.
On je naglasio da Crnu Goru karakteriše upravo kamen i taj raspucali, sivi kamen je prirodni simbol naše zemlje. Na Orjenu je kamen još dominantniji element njegove kraške prirode i u sadejstvu sa vjekovnim ljudskim radom, stvara atraktivnu kombinaciju prirode i antropogenog pejzaža.
Stračević je izrazio nadu i očekivanje da su manifestacijom „Čovjek i kamen” doprinijeli početku revalorizacije i prave zaštite ovih naslijeđenih vrijednosti.
Manifestaciju „Čovjek i kamen” organizovala je Agencija za razvoj i zaštitu Orjena sa planinarskim klubovima „Subra” iz Herceg Novog, odnosno, „Vjeverica” iz Kotora. Realizovana je uz podršku Opštine Herceg Novi, Turističke organizacije Herceg Novi, DOO Komunalno stambeno, a zahvalnost dugujemo i Planinarskom savezu Crne Gore, kao i udruzi „Dragodid” iz Hrvatske, koja je specijalizovana upravo za rad na očuvanju suhozidne baštine.
Mila Vukčević iz Herceg Novog, učesnica manifestacije, istakla je da je neočekivano lijepo provela dan na Orjenskoj lokvi.
– Prošla sam austrougarskim putem, starim i nedovršenim koji praktično danas predstavlja muzej na otvorenom, Fascinantan je bio ulazak u samu jamu u kojoj još uvijek potkraj juna ima snijega. Preporučila bih svim ljubiteljima prirode i istorije da izađu i saznaju nešto novo, pa čak i onima koji imaju otpor, neka dođu i pokušaju. Sigurna sam da će uživati, poručila je Vukčević.
Radiša Đurđević je došao sa ekipom Mojdeža i kako se prvi put popeo na Orjen sedlo, nije krio oduševljenje ljepotom prirode.
– Dobro smo se takmičili i zahvaljujući druga dva člana koji su bili vrlo uspješni u gradnji suvomeđe smo pobijedili. Ja sam malo pomagao. Ovo je moj prvi kontakt sa ovakvim načinom gradnje i prezadovoljan sam što sam to vidio i doživio i pride imao prelijepo druženje. Proveo sam prijatan boravak na ovoj prelijepoj planini, kazao je Đurđević.
Svetlana Stanovčić je istakla da ova manifestacije nije samo značajna za zaleđe grada već i cijeli Herceg Novi
– Manifestaciju je potrebno omasoviti. Imam utisak da je za nju veće interesovanje kod ljudi sa strane nego domaćih. Prezadovoljna sam. Velika je čast dobiti diplomu za učešće u gradnji suvomeđe, nečeg što su još naši stari gradili. Nije teško, čak je i zabavno i ko ima imalo osjećaja u rukama može da se bavi time, ne mora biti muškarac. Ovdje na 1.600 m n.v. malo je „ljući” kamen u odnosu na Kameno, ali i to treba znati, odnosno i to treba naučiti, naglasila je Stanovčić.
K.Matović