Turistička organizacija Srbije juče je u šoping molu Delta siti, u okviru promocije turizma Srbije na regionalnim tržištima i kampanje „Dani Srbije – Vidi Srbiju” predstavila šta sve nudi turistima tokom ljetnje turističke sezone. Pored Turističke organizacije Srbije, ponudu su predstavile i turističke organizacije Beograda i Ivanjice.
Srbija u turističkoj ponudi ima mnogo lijepih mjesta. Međutim, pečat Srbije su pet brendova koje su juče predstavili Podgoričanima. Svi su čuli za Egzit u Novom Sadu, Sabor trubača u Guči, čuveni džez festival u Nišu, Bir fest festival piva i dobre muzike u Beogradu, i na kraju Nušićijadu u Ivanjici. Upravo te manifestacije glavne su preporuke Turističke organizacije Srbije kojima žele da privuku i turiste iz Crne Gore. Glavna atrakcija bio je „Nušić” koji se slikao i razgovarao sa posjetiocima. U muzičkom dijelu programa nastupila je grupa „Biber”, a štandove su imali i Nacionalna asocijacija „Naše ruke” koja se predstavila animatorskim radionicama tradicionalnih zanata- opančarstvo, kaligrafiju, tkanje i pecanje za djecu. TOS turističku ponudu predstavila je i u Bugarskoj, Rumuniji, Sloveniji, Republici Srpskoj i juče Crnoj Gori.
Direktor Turističke organizacije Srbije Marija Labović kazala je da je za njih ova manifestacija posebno značajna jer su turisti iz Crne Gore dugo godina među pet najbrojnijih u Srbiji. Ona je pozvala turiste da posjete sve turističke manifestacije koje nude.
-Srbija je cjelogodišnja destinacija i mi ćemo je danas predstaviti. Doveli smo i Nacionalnu asocijaciju „Naše ruke” koja predstavlja stare zanate, muzičku etno grupu Biber, a imamo i nagradnu igru gdje je glavna nagrada vikend u Novom Sadu. Naš slogan je „Vidi Srbiju jer je savršen odmor na dohvat ruke”. Vama i jeste Srbija na dohvat ruke, a može da ponudi savršen odmor zato vas pozivamo da dođete i uživate – poručila je Labović.
Glumac Pozorišta na Terazijama Milan Milosavljević juče je bio u ulozi Nušića. Pored njega posebnu pažnju privukle su djevojke odjevene u kostimima s početka 20. vijeka. Na taj način oni su pokazali kako Ivanjica izgleda svake godine u poslednjoj sedmici avgusta kada se organizuje „Nušićijada”. Gradom prolaze turisti i mještani odjeveni u kostimima iz 20. vijeka, restorani rade non-stop fajronta nema, daje se veliki broj pozorišnih predstava, edukativnih radionica, muzičkih manifestacija i još mnogo toga. Milosavljević je kazao da kostimima pokušavaju da vrate ona stara dobra vremena s početka 20. vijeka kada je Ivanjica bila prava varoš.
-Kada se boemisalo, uživalo u dobroj muzici i hrani. To je ideja TO Ivanjica. Ako krenemo malo u istoriju prva Nušićijada je održana 1967. godine na inicijativu čuvene rediteljke Zoje Jovanović koja je započela jugoslovenski filmski festival. Taj festival je živio četiri godine i iz nepoznatih razloga je ukinut. Na inicijativu grupe građana 2010. godine sa 5.000 potpisa mještana vraćena je ta Nušićijada, a krenulo je pod velikom pompom. Mene su izabrali da budem prvi čovjek grada. Čitav festival počinje fudbalskom utakmicom, a onda mene dočekuju i tu od gradonačelnika Ivanjice dobijam ključeve grada i preuzimam vlast. Naravno Nušićevu vlast koja se ogleda u tome da se restorani ne zatvaraju-nema fajronta, pozorišne predstave su otvorene za sve, veliki broj muzičkih dešavanja, preko 1.000 posjetilaca odjeveno je u kostimima s početka 20. vijeka... Ivanićka Nušićijada je postala brend koji je nekoliko puta nagrađen – kaže Milosavljević.
Miloje Ostojić, iz TO Ivanjica, ističe da će u okviru promocije obići Grčku i Mađarsku kako bi predstavili Nušićijadu koja je jedna od pet najboljih festivala. Ove godine ona se organizuje od 24. do 27. avgusta. Pored predstava, koncerata, kako je kazao Ostojić imaju i 182 volontera koji pomažu organizaciju jer na taj način njeguju druge vrijednosti. On ističe da cijeli grad živi i radi 365 dana da bi se napravila Nušićijada.
-Pored toga Ivanjica je začetnica seoskog turizma. Imamo vrhunske apartmane, značajne planine Golija, Javor, i Mučanj, a razvijen je i kongresni turizam, omladinski, rekreativni. Ivanjica ima Zavod za rehabilitaciju i zovu je „fabrika crvenih krvnih zrnaca”. I tim povodom se može doći kod nas. Vazdušnom banjom je proglašena dva puta. U Ivanjicu se dolazi da se vidi, a onda se svi vraćaju – smatra Ostojić.
Nekoliko manifestacija od kojih je najznačajniji Bir fest predstavila je TO Beograda. Jelena Stanković, kaže da se gosti iz Crne Gore uvijek vraćaju u Beograd, te da imaju obavezu da im uvijek ponude nešto više. Ove godine pripremili su neke nove manifstacije.
-Organizovaćemo i novi program u Skadarliji koji će zabavljati posjetioce najpopularnije boemske ulice u gradu, a i manifestacije na Topčideru. Pripremili smo i karneval brodova kojim zatvaramo ljetnju sezonu, a onda i najveći festival Bir fest. Specifičan je jer je ulaz besplatan i očekujemo veliki broj posjetilaca. Tu je i nezaobilazna Ada Ciganlija. Gosti iz Crne Gore imaju svoje more, a mi Adu Ciganliju – kaže Stanković.
Tkanjem se godinama bavi Javorka Tasić, iz Niša. Ona je član Udruženje „Naše ruke”. Juče je tkala stari motiv ali na novom razboju.
-Trudimo se da zadržimo tradiciju, da znaju naša djeca kako se nekada radilo. Težak jeste posao jer je precizan, sitno se niže jedno na drugo. Radi se sjedeći po deset sati. Recimo ćilim od pet-šest metara koje sam radila kao djevojčica sa majkom minimum mjesec dana traje. Ovim se bavim od osnovne škole, a znanje su mi prenijele mama i baka. Radim vez, pletenje, narodne nošnje. Ne bih mogla da izdvojim nešto što mi je bilo najteže što sam radila. Sve što se sa ljubavlju radi nije teško. Pokušavam na unuku da prenesem svoje znanje jer je to interesuje – kaže Tasić. A.DABANOVIĆ
Čovjeku vidi opanak, pa ga pusti u kuću
Juče su posjetioci Delte imali priliku da vide kako se plete opanak. To im je pokazao Dejan Masavljević iz Nacionalne asocijacije stari umjetnički zanati Srbije. On je posjetiocima objasnio i kako se rade opanci.
-Opanak se radi od tri vrste kože, teleća na džonu, sa strane šivence svinjska, premet i preplet od kozje kože. Za par opanaka pravim majstorima je potreban dan ili dan ipo za izradu. Ranije je trebalo i do nedjelju dana na opancima koji su imali preko 100 prepleta. Postoji razlika u opancima, a to je u premetu i prepletu, ali i obliku. Postoje crnogorski opanci, naši opanci, vlaški, hercegovački, bugarski, mi pravimo razliku i ljudi koji se bave folklorom. Uvijek se vidi razlika. Ranije je bilo pogledaj čovjeka u opanak pa ga pusti u kuću. Tada znaš iz kojeg kraja dolazi, posebno zbog šiljkana – objašnjava Masavljević.
Ljubavne poruke ispisane perom
Veliki broj građana okupio se juče oko ljubazne Danice Veselinović iz Beograda koja je na starim razglednicama sa motivima Beograda ispisivala perom razne poruke. Građani su bili oduševljeni, a ona je sa velikim strpljenjem i osmijehom svima izlazila u susret i ispisivala najkreativnije ljubavne poruke.
-Danas predstavljam tradicionalno pismo, odnosno ono kako se to nekada pisalo perom, trskom. Ljudi sve manje koriste i olovku za pisanje, jer su računari uzeli primat. Lijepa je prilika da se danas vidi kako se to nekada radilo. Ljudi su se udaljili od olovke i pera i uopšte od pisanja na papiru – kazala je Veselinović.