Crna Gora je od juče i formalno 29. članica NATO-a, što je ozvaničeno predajom dokumenta o pristupanju Alijansi predstavnicima Sjedinjenih Američkih Država (SAD). Iz opozicije su povodom ove odluke najavili kontramjere, a juče je potvrđeno da su poslanici SNP-a i DF-a osporili pred Ustavnim sudom Zakon o potvrđivanju Sjevernoatlantskog ugovora.
Na svečanosti u Vašingtonu, dokument, instrument pristupa, predao je u ime Crne Gore šef diplomatije Srđan Darmanović. Ceremoniji u Stejt departmentu su prisustvovali generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg, premijer Duško Marković, zamjenik američkog državnog sekretara Tomas Šenon, Darmanović, ambasador Crne Gore u Vašingtonu Nebojša Kaluđerović i američka ambasadorka u Podgorici Margaret En Ujehara.
Šenon je rekao da Crna Gora pouzdan partner Alijansi.
– Pristupanje Crne Gore je poruka da vrata NATO-a ostaju otvorena za zemlje sposobne da sprovedu neophodne reforme – rekao je Šenon.
Stoltenberg je poručio da je pristupanje Crne Gore dobro za državu, stabilnost zapadnog Balkana i međunarodni mir i bezbjednost.
– Crna Gora šalje jasnu poruku da ako se zemlja reformiše, može biti dio NATO-a – saopštio je generalni sekretar Alijanse.
Marković je kazao da građani Crne Gore treba da se ujedine, kako bi iskoristili šansu da Crnu Goru učinimo zemljom u kojoj će bolje živjeti.
– Zemlju u kojoj će biti još više demokratije, još više vladavine prava, više jednakih šansi za sve. Dužni smo to nama, prije svega, ali i našim saveznicima koji su razumjeli i podržali, uvažili i prihvatili za ravnopravnog člana jednu malu zemlju sa Balkana. Budimo mudri u ime budućnosti, onoliko koliko smo bili hrabri u herojskoj prošlosti. Neka je vječna Crna Gora, neka je vječno naše savezništvo – poručio je Marković.
Nakon ceremonije u Vašingtonu, ministar odbrane Predrag Bošković sinoć je u Podgorici organizovao prijem, ističući da je ostvaren najznačajniji spoljnopolitički cilj. Čestitke povodom ulaska u NATO uputili su BS, LP, pojedini strani zvaničnici...
S druge strane, poslanici SNP-a i DF-a pokrenuli su postupak za ocjenu ustavnosti Zakona o potvrđivanju Sjevernoatlantskog ugovora i protokola uz Sjevernoatlantski ugovor o pristupanju Grčke i Turske sa Ustavom Crne Gore. Oni su naveli da usvajanje zakona nije sprovedeno u skladu sa Ustavom, jer nije ispoštovana ustavna procedura u vezi potrebne većine za njegovo usvajanje.
Navodi se da je Zakonom o potvrđivanju Sjevernoatlantskog ugovora, a u vezi člana pet osnovnog teksta ugovora, propisano da su strane saglasne da će se oružani napad na jednu ili više njih u Evropi ili u Sjevernoj Americi smatrati napadom na sve njih.
– I da će shodno tome, u slučaju takvog oružanog napada, svaka od njih, u ostvarivanju prava na pojedinačnu ili kolektivnu samoodbranu priznatog članom 51 Povelje UN pomoći strani ili stranama koje su napadnute, preduzimajući odmah, pojedinačno i zajedno sa drugim stranama, mjere koje se smatraju potrebnim, uključujući upotrebu oružane sile, radi ponovnog uspostavljanja i održavanja bezbjednosti sjevernoatlanskog područja – kažu u SNP-u i DF-u.
Poslanici ove dvije političke grupacije, njih 15 koji su potpisali iniciativu, ukazali su da je zakonom propisano da će svaki takav oružani napad i sve mjere preduzete kao rezultat tog napada odmah biti prijavljeni Savjetu bezbjednosti. Takve mjere će, kako kažu, prestati kada Savjet bezbjednosti preduzme mjere potrebne za ponovno uspostavljanje i održavanje međunarodnog mira i bezbjednosti.
– Smatramo da usvajanje navedenog zakona nije sprovedeno u skladu sa Ustavom kao najvišim pravnim aktom, odnosno da nije ispoštovana procedura koju propisuje Ustav Crne Gore u pogledu potrebne većine za usvajanje ovog zakona zbog čega se, sa stanovišta najvišeg pravnog akta, mora smatrati neusvojenim i ne može proizvoditi pravne posledice – poručili su iz SNP-a i DF-a.
Tvrde da je u članu 91 Ustava propisano da u prvom glasanju dvotrećinskom većinom i u drugom glasanju većinom svih poslanika najranije nakon tri mjeseca, Skupština odlučuje o zakonima kojima se uređuje upotreba jedinica Vojske u međunarodnim snagama.
– Nedvosmisleno je jasno da usvojeni zakon uređuje pitanje upotrebe jedinice Vojske Crne Gore jer shodno članu pet Sjevernoatlantskog ugovora, napad na jednu članicu NATO-a se po automatizmu smatra napadom i na ostale članice, čime se stiču uslovi da te članice odgovore čak i oružano na takve napade – smatraju u SNP-u i DF-u.
Kako se navodi, za usvajanje tog zakona, shodno Ustavu, bilo je potrebno obezbijediti većinu poslanika koju propisuje član 91, odnosno dvotrećinsku većinu u prvom krugu ili prostu većinu u drugom krugu.
– Predmetni zakon usvojen je većinom od ukupnog broja poslanika u aktuelnom sazivu Skupštine, odnosno većinom od 46 poslanika, 28. aprila na Cetinju, kada, gledajući sa ustavnopravnog stanovišta, nije postojala potrebna većina, odnosno kvorum za održavanje te sjednice. Ako nije postojao kvorum, logično je da Skupština nije mogla da zasjeda u skladu sa Ustavom i Poslovnikom o radu Skupštine, i da su odluke koje su usvojene na takvoj sjednici ništavne do stepena apsolutnosti – ocjenjuju u DF-u i SNP-u.
Nakon potvrđivanja Protokola o pristupanju Crne Gore NATO-u od svih država članica Alijanse Crnoj Gori je upućen i formalni poziv da pristupi ovoj organizaciji, deponovanjem svog instrumenta potvrđivanja Sjevernoatlantskog ugovora kod Vlade SAD, koja je depozitar ovog ugovora.
Lider DPS-a Milo Đukanović rekao je da članstvo u NATO znači da evropski kvalitet života za Crnu Goru više nije stavka na listi želja, nego je šansa da se taj cilj dostigne sada realnost. On je za Prvu televiziju rekao da je članstvo u NATO satisfakcija za zvaničnu crnogorsku politiku u poslednje dvije decenije, ali i podsticaj za region.
– To nije samo prazna proklamacija, da su otvorena vrata i NATO-a i Evropske unije zaista realna šansa i da je do juče jedna od najmanje razvijenih država u ovom regionu iskoristila tu šansu, prošla kroz ta prva vrata i vjerujem da će sa takvom porukom obezbijediti ne samo nedostajući kapital nego nedostajuće iskustvo, znanje u oblasti tehnologije i u svim drugim oblastima i da ćemo uspjeti da obezbijedimo poželjni tempo ekonomskog rasta u Crnoj Gori – kaže Đukanović.
Ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država u Podgorici Margaret En Ujehara čestitala je građanima Crne Gore i državnim zvaničnicima učlanjenje u NATO. Ona je poručila da smo sada saveznici i da ćemo zajedno biti jači u svim izazovima koji su pred modernim svijetom.
Crnogorski parlament usvojio je 28. aprila Zakon o potvrđivanju Sjevernoatlantskog ugovora, kojim su obezbijeđeni uslovi za stupanje Crne Gore u NATO.
Zvanični odnosi Crne Gore i NATO počeli su 29. novembra 2006. godine, pozivom Crne Gore u članstvo Partnerstva za mir.
Čelnik pokreta „Otpor beznađu” Marko Milačić kazao je da Crna Gora ne ulazi u NATO, već NATO ulazi u Crnu Goru, u čemu je suštinska razlika.
– Ovo je modernizovana okupacija i finale dugog, višegodišnjeg nedemokratskog procesa, koji je uključivao i bombardovanje naše zemlje, procesa u režiji tri decenije nesmijenjene vlasti i njihovih šefova u NATO-u – naveo je Milačić na konferenciji za novinare.
Kako je istakao, oni koji predaju dokumenta u Vašingtonu, čime Crna Gora i formalno postaje članica NATO-a, to rade mimo volje ogromne većine građana ove zemlje, koji su i za referendum, ali i za neutralnost.
M.V.
Prilagoditi se visokim standardima
Čelnik Građanskog pokreta Dritan Abazović ističe da je ulazak u NATO radosna i dobra vijest za Crnu Goru, koju smo dugo očekivali.
– Nadam se da ćemo nakon ovoga ući u dublje unutrašnje reforme, jer nas je NATO kao tema opterećivala, podsticala društvene razlike. Vjerujem da ćemo na ovaj način učestvovanjem u sistem kolektivne bezbjednosti, poboljšati svoj bezbjednosni sistem. Mislim da ćemo morati da se prilagođavamo visokim demokratskim standardima, nalik drugim članicama NATO-a – kazao je Abazović.
Alijansa na velikom ispitu
Kako kaže lider PzP-a i član Predsjedništva DF-a Nebojša Medojević, NATO kao kolektivni sistem bezbjednosti i zajednica demokratskih država, na velikom je ispitu u Crnoj Gori, i od njihove reakcije zavisiće i razvoj političke situacije u državi.
– PzP cijeni da formalno članstvo u EU i NATO, bez usvojenih demokratskih standarda, neće doprinijeti stvaranju bolje, demokratske i prosperitetne Crne Gore, i da kvalitet života njenih građana zavisi od sprovedenih temeljnih reformi. Da li je NATO garant razvoja demokratije i pravne države, ili podrška mafijaškom režimu u Crnoj Gori, vidjeće se ovih dana – rekao je Medojević.
Bulajić: Crna Gora je anektirana
Potpredsjednik Nove srpske demokratije i funkcioner DF-a Strahinja Bulajić rekao je da je 5. jun 2017. godine jedan od najtužnijih dana u istoriji Crne Gore.
– Dešava se ono što se nije desilo sa Crnom Gorom u njenoj istoriji, dok je bila pod raznoraznim okupacijama. Uz pomoć sopstvene vlasti, Crna Gora je od danas anektirana. Ovaj dan će u istoriji Crne Gore biti upisan kao jedan od najsramnijih dana ikad – rekao je Bulajić.
Rusija će odgovoriti
Rusija ostavlja sebi pravo da odgovori na neprijateljsku politiku službene Podgorice zbog formalnog završetka procedure stupanja Crne Gore u NATO, saopšteno je iz Ministarstva inostranih poslova Rusije.
– Nastavak antiruske histerije u Crnoj Gori kod nas izaziva samo žaljenje. U kontekstu neprijateljske politike crnogorskih vlasti, ruska strana ostavlja sebi pravo da preduzme recipročne mjere – kazali su iz MIP Rusije, a prenosi Sputnjik.
Odgovornost za nastalu situaciju, kako je saopšteno iz ministarstva, potpuno leži na crnogorskoj strani.
– Na neizazvanu inicijativu pridruživanja Crne Gore antiruskim mjerama EU od marta 2014. godin, Rusija je preduzela simetrične mjere u avgustu 2015. godine – piše u saopštenju.
Većina je za referendum
Predstavnik Pokreta za neutralnost Vladislav Dajković je saopštio da građanima Crne Gore ne želi srećan ulazak u NATO.
– Ali im želim da se konačno i zajedno izborimo za prve fer i demokratske izbore u istoriji naše zemlje, a onda i fer i demokratski referendum o eventualnom izlasku iz ove vojne alijanse. Pogotovo ako imamo u vidu da je skoro 84 odsto od ukupnog broja stanovništva bilo za referendum – naveo je Dajković.