PETNjICA – Raspoloživi podaci jasno ukazuju da na području Bihora, pored privrednog i ekonomskog zaostajanja, migraciona kretanja i pad nataliteta poprimaju zabrinjavajući karakter. To najbolje ilustruje primjer Mjesne zajednice Trpezi koja broji oko 400 domaćinstava. Statistika govori da je migracija stanovništva posebno izražena poslednjih godina i da trenutno u inostranstvu živi više ljudi iz Trpezi nego u mjestu svog rođenja. Na licu mjesta da se primijetiti da na ovom prostoru obitavaju uglavnom staračka domaćinstva i da postoji veliki broj novosagrađenih, luksuzno opremljenih kuća u kojima niko ne živi. U ovom dosta razuđenom selu rade svega jedna prodavnica i jedna kafana, iako ih je nekada bilo deset. Migraciona kretanja desetkovala su i broj učenika u seoskoj osnovnoj školi. Prije dvadesetak godina škola u Trpezima brojala je 450 učenika, da bi taj broj danas bio sveden ispod sto. Priču o depopulaciji stanovništva u Trpezima upotpunjuje podatak da će u ovom živopisnom selu, koje je po poslednjem popisu brojalo preko hiljadu stanovnika, sledeće godine nastavu pohađati svega pet prvaka. To je potvrda da mladi ljudi u velikom broju napuštaju ovo područje seleći se ka zapadnoevropskim zemljama, ali i prema Podgorici i Primorju. U Trpezima je nekada radila fabrika za proizvodnju tepiha koja je, upošljavajući oko 60 radnika, bila nosilac razvoja čitavog kraja. Mještani tvrde da je uporedo sa zatvaranjem ovog pogona došlo i do naglog odliva lokalnog stanovništva. Oni navode da mladi ljudi odlaze iz Trpezi uglavnom zbog nedostatka radnih mjesta i neravnomjernog regionalnog razvoja.
– Očigledno je da nedostatak radnih mjesta podstiče mlade ljude da napuštaju Trpezi. Na to ukazuje činjenica da je ovo selo doživjelo sveukupni napredak kad je ovdje radio pogon za proizvodnju tepiha. Zatvaranjem tog pogona počela je da slabi i ekonomska moć ljudi iz ovog kraja, tako da nije čudno to što je veliki broj mladih otišao u neke razvijenije krajeve. Sve to ukazuje da razvojnu šansu Trpezi i čitavog kraja treba tražiti kroz instaliranje prerađivačkih kapaciteta. Treba otvarati drvoprerađivačke pogone, kao i pogone za preradu mlijeka, mesa i voća, ako želimo stvoriti uslove za neko bolje sjutra, jer su nova radna mjesta najbolji lijek za zaustavljanje migracionih kretanja – tvrdi predsjednik Mjesne zajednice Trpezi Mithad Cikotić.
Slično mišnjenje iznio je i student prava Amar Duraković koji navodi da izlazak iz ovako nepovoljne situacije treba tražiti u osmišljavanju podsticajnih programa koji bi zadovoljili interese mladih generacija.
– Ako se žele zaustaviti migraciona kretanja onda se posebna pažnja mora posvetiti mladim ljudima. Potrebno je uspostaviti čvrstu vezu sa našim studentima i upoznavati ih sa razvojnim potencijalima Petnjice, kako bi se nakon završenih studija u što većem broju vraćali i davali puni doprinos razvoju sredine u kojoj su rođeni. Isto tako, treba uvesti stimulativne mjere za mlade bračne parove koji izražavaju spremnost da ostanu da žive u svom zavičaju – ističe Duraković.
I mještanin Ismet Kožar tvrdi da kroz različite programe treba materijalno podržati većinu porodica i otvoriti nova radna mjesta ukoliko se želi spriječiti bijela kuga koja ozbiljno prijeti da zagospodari na prostoru Bihora. Po njegovom mišljenju, i nepovoljan ambijent za razvoj poljoprivrede je jedan od uzročnika sveukupnog zaostajanja petnjičkog kraja.
– Da se primijetiti da dosadašnja zalaganja u pravcu razvoja sela i poljoprivrede na sjeveru Crne Gore nijesu dala očekivane rezultate. Naša sela su pretvorena u mjesta iz kojih narod konstantno odlazi, a vrlo rijetko se vraća. Uzroke svakako treba tražiti u nedostatku radnih mjesta, jer mladi ljudi u Trpezima ne uspijevaju da pokrenu neki biznis i tako uposle i sebe i svoje ukućane. Sve se završava na pokušajima. Zato omladina i odlazi tamo gdje ima posla, jer niko ne želi da najljepše godine svoga života provodi na birou rada – zaključio je Kožar. D.J.
Država na potezu
Intelektualci iz Trpezi koji žive u inostranstvu su poručili da država Crna Gora treba da donese posebnu uredbu koja bi bar donekle uticala na to da se zaustavi sve izraženija migracija stanovništva iz sjevernog regiona. Kazali su da je to prioritetan zadatak svih relevantnih činilaca koji Bihoru misle dobro.
– Sve što se kaže za Petnjicu moglo bi se reći i za mnoge krajeve sjevera Crne Gore. Treba da shvatimo da niko vještački ne može zaustavljati migraciona kretanja. To su prirodni tokovi sa kojima se suočavaju i druge sredine. Ti tokovi su izazvani ekonomskim pitanjima. Znači jedini recept za zaustavljanje odliva stanovništva je stvaranje odgovarajućih uslova za život. Za tako nešto je neophodno uvezati brojne činioce od ljudskih resursa i prirodnih potencijala, pa do političke volje same države i želje investitora da ulažu u ove krajeve – zapisano je u preporukama prof. dr Azema Kožara sa Univerziteta iz Tuzle, koji je rođen u petnjičkom selu Trpezi.
Agović obećava da dolaze bolji dani
Predsjednik opštine Petnjica Samir Agović ističe da je svjestan da nagli odliv stanovništva predstavlja veliki problem sa kojima se suočava područje Bihora. Zato, kako navodi, lokalna uprava preduzima maksimalne napore da se ove pojave bar donekle ublaže.
– Od kako je Skupština Crne Gore donijela odluku da Petnjica postane samostalna opština, mi smo, i pored brojnih poteškoća, kroz podsticajne mjere, dosta toga uradili da stvorimo što bolje uslove za život lokalnog stanovništva, pa i mještana Trpezi. Važno je istaći da je u toku sanacija puta Petnjica–Berane i da će uslijediti rekonstrukcija puteva puteva Petnjica–Trpezi–Kalače i Petnjica–Bioča. To su projekti koji će, uz ostala investiciona ulaganja, svakako stvoriti šansu za efikasniju valorizaciju svih raspoloživih potencijala. To znači da za područje Bihora dolaze bolji dani i da će mladi ljudi moći da pronađu motiv da ostanu da žive u mjestu svog rođenja – naglasio je Agović.