Fizionomija nekadašnjih naselja karakterističnih za Kotor i Boku kotorsku više se ne može prepoznati na tom području, jer je prostorno planiranje svojim planovima de fakto uništilo jedan nizni tip naselja koji smo imali, a kojeg više nema, ocijenio je turizmolog prof. dr Milenko Pasinović, koji je bio prvi direktor nekadašnjeg Zavoda za zaštitu spomenika kulture (ZZSK). Upozorava da ZZSK nije smio biti izmješten iz Kotora iz razloga što je to grad u kojem se nalazi 60 odsto cjelokupne kulturne baštine Crne Gore.
– To je jedan od osnovnih razloga zbog kojih je Kotor trebalo da ima Zavod i da naravno on bude recenzent svih projektnih dokumentacija, prostornih planova i lokalnih planova smatra on.
Zbog nekontrolisane urbanizacije i devastacije kulturnog pejzaža Kotoru i njegovom zalivu prijeti izbacivanje s Liste svjetske prirodne i kulturne baštine. Napor „da na neki način ublažimo” ono što izaziva posebnu pažnju Uneskoa Pasinović vidi kao „jedino moguće” kako bi se sačuvao status svjetske baštine.
– To su naselja o kojima sam pričao i koja bi trebalo na neki način prilagoditi uslovima bivše gradnje, na način što bi se izvršila neka kamuflaža vegetacijom ili nekim drugim dodatnim intervencijama na tom prostoru, i naravno spriječiti dalje širenje takve pojave. To su osnovni elementi. Ja se još uvijek nadam da će, s obzirom na vrijednosti koje ima Boka, Unesko imati razumijevanje i za ovo, te da ćemo i mi na kraju steći pamet koju, nažalost, nismo pokazali u ovoj prilici – saopštio je Pasinović u razgovoru za „Dan”.
Na pitanje da li podržava odluku o moratorijumu na gradnju koju je donijela Vlada upravo zbog situacije sa Uneskom, ističe da najprije treba izvršiti selekciju gradnje i maksimalno prilagoditi intervencije na samim objektima koji će biti u duhu vremena i prostora.
– Jer mi danas imamo objekte koji nemaju ama baš nikakvu vezu ni sa tipom naselja, ni sa arhitekturom, ni sa arhitektonskim rješenjima kakva su postojala na području zaliva Boke kotorske – navodi on.
Broj turista koji posjećuju drevni grad iz godine u godinu se povećava, pa se nameće pitanje može li on infrastrukturno da izdrži toliki priliv gostiju. Po mišljenju Pasinovića dva faktora ozbiljno narušavaju Kotor.
– Od njihove izgradnje, 1555. godine, glavna vrata Starog grada su potonula 93 santimetra. U to smo se uvjerili kada je rađen pločnik nakon zemljotresa 1979. godine. Ovo je sada treći sloj pločnika, što znači da je grad podložan tonjenju. Međutim, mi dozvoljavamo da nam na rivi manovru vrše brodovi koji imaju 50 i više hiljada tona nosivosti i jake motore, što ne bi smjeli, dozvoljavamo da preko rive idu šleperi, cisterene, kamioni puni kamenja, i pitanje je dana kada će se desiti nešto što niko ne bi priželjkivao, a mislim na obrušavanje. Jer, istorijski je dokazano da su vrata Starog grada 93 santimentra sada niža i da ona sada nemaju one dimenzije i visinu koja su imala kada su postavljena. Takođe, prilikom velikih kiša i visokog vodostaja pijaca je pod vodom, što znači da je izravnata sa nivoom mora – upozorio je Pasinović koji ne podržava izgradnju pothodnika kod Lučke kapetanije u cilju smanjenja saobraćajnih gužvi u Kotoru.
– Nemam veliko povjerenje u pothodnik, i nikada ne bih bio za to rješenje – podvlači Pasinović.B. MARKOVIĆ
Brojač turista kao rješenje
Da bi se smanjile saobraćajne gužve tokom turističke sezone, u Turističkoj organizaciji Kotor se zalažu za rješenje koje kao najbolje odredi struka. Direktor LTO Mirza Krcić podsjeća na svoj raniji predlog da se za potrebe iskrcaja i ukrcaja putnika sa kruzera, odnosno njihovog prelaska preko magistrale, postave mobilne pasarele koje koštaju pola miliona eura.
– Vidjećemo u narednom periodu da li će se pristupiti rješavanju tog problema. Jer očigledno je da se regulacijom saobraćaja, smanjenjem broja pješačkih prelaza, stavljanjem barijera prilikom prelaska rive, može smanjiti prelazak putnika i da se reguliše i semaforima i saobraćajnom policijom. Nažalost, svjedoci smo da se u tom dijelu nije odmaklo previše i da i dalje trpimo – izjavio je Krcić za „Dan”.
On dodaje da je prošle godine kruzerima došlo preko pola miliona turista i oko 200 hiljada članova posade, pri čemu do 40 odsto njih izađe sa brodova.
– Veliki je broj dolazaka autobusa, čak 70 do 80 dnevno, i imamo do 5.000 izletnika koji dođu iz Dubrovnika i Budvanske rivijere. Ukoliko u Kotoru ima tri ili pet kruzera, a to se zna desiti jedan do dva puta sedmično, u gradu u jednom trenutku bude i do 15 hiljada turista, što je više neizdrživo. Kako Kotor, tako i druge destinacije, u perspektivi će morati ograničiti broj turista. Dubrovnik je ove godine uveo brojače, a vidjećemo u kojoj mjeri će vlast u Kotoru u narednom periodu pristupiti rješavanju ovog problema – ističe Krcić.