Iako je Zakon o regularizaciji neformalnih objekata stupio na snagu prije devet mjeseci, on još nije počeo da se primjenjuje, pa će postupak legalizacije bespravnih objekata tretirati akt o planiranju i izgradnji, koji je trenutno na javnoj raspravi, saopšteno je „Danu“ iz Ministarstva održivog razvoja i turizma, u okviru odgovora na pitanje koliko je nelegalno sagrađenih objekata legalizovano u poslednjih 10 godina.
To znači da se u Crnoj Gori trenutno nijedan zakon ne bavi pitanjem legalizovanja nelegalno sagrađenih objekata, kojih ima oko 100.000.
– Proces legalizacije kao termin pojavljuje se prvi put u Zakonu o regularizaciji neformalnih objekata, koji je stupio na snagu 31. avgusta prošle godine, a čija primjena je odložena za 31. jul naredne godine, i u materiji Nacrta zakona o planiranju i izgradnji koji je sada na javnoj raspravi – saopštili su „Danu“ iz Ministarstva održivog razvoja i turizma, kojim rukovodi Pavle Radulović.
Za stanje u prostoru i činjenicu da na svakog šestog stanovnika dolazi po jedan nelegalni objekat stručna javnost već godinama optužuje bivšeg ministra održivog razvoja Branimira Gvozdenovića, za vrijeme čijeg mandata je došlo do ekspanzije divlje gradnje. Uprkos desetinama krivičnih prijava, za stanje u prostoru do danas niko nije odgovarao. Zvanični državni dokumenti pokazuju da je najviše nelegalnih objekata sagrađeno u ekonomski razvijenijim oblastima Crne Gore – centralnom i južnom.
Upravo je Gvozdenović svojevremeno priznao da je u Crnoj Gori sagrađeno oko 100.000 nelegalnih objekata, dok Uprava za nekretnine trenutno raspolaže podatkom o 43.931 „divljem objektu”. U tu kategoriju spadaju objekti bez građevinske i upotrebne dozvole i sa prekoračenjem dozvole. Najviše ih je u Podgorici – 15.410 i u Baru – 5.537. Lani je donijeto rješenje o rušenju 121 objekta i uklanjanju 212, prije nego što je u aprilu prošle godine donijet moratorijum na rušenje objekata bespravno izgrađenih prije 30. avgusta 2008. godine.
Iz ministarstva su naveli da je predlogom zakona o planiranju i izgradnji, između ostalog, tretirano i pitanje bespravne gradnje, koje je predmet Zakona o regularizaciji neformalnih objekata.
– Pomenuti zakon je stupio na snagu, ali još nije počeo da se primjenjuje jer je početak primjene odložen za 31. jul, te je namjera da se Zakonom o planiranju i izgradnji, kao sistemskim u ovoj oblasti, riješi status i definiše postupak legalizacije bespravnih objekata – kazali su iz ministarstva.
Pojašnjavaju da novo rješenje dozvoljava legalizaciju jedino i samo ako je bespravni objekat predviđen planskim dokumentom.
–Ono što je važno jeste da je rok za podnošenje zahtjeva za legalizaciju bespravnih objekata skraćen u odnosu na rješenje iz važećeg zakona (devet mjeseci) i iznosi šest mjeseci od dana stupanja na snagu zakona. Vlasnici svih bespravnih objekata dužni su da podnesu zahtjeve u predviđenom roku, bez obzira da li su objekti predviđeni planskim dokumentom. U slučaju nepodnošenja zahtjeva za legalizaciju, utvrđena je obaveza plaćanja naknade za korišćenje prostora, čiju visinu i kriterijume propisuju jedinice lokalne samouprave, uz saglasnost Ministarstva održivog razvoja i turizma. Osim toga, predviđene su prekršajne sankcije i, naravno, mogućnost utvrđivanja uvećanih poreskih stopa za bespravne objekte shodno Zakonu o porezu na nepokretnosti, čije je utvrđivanje u nadležnosti jedinica lokalne samouprave – objašnjavaju iz ministarstva.
Aleksandar Perović iz Ekološkog pokreta „Ozon“ smatra da je jasno da država želi da legalizuje nelegalno sagrađene objekte kako bi prihodovala sredstva koja su prijeko potrebna da bi se kupio socijalni mir. On upozorava da se na taj način zapravo podstiče devastacija najljepšeg prostora i eko-kriminal jer svi prekršioci zakona znaju da imaju opciju da svoje nelegalne aktivnosti uvedu u zakonski okvir.
–Sa aspekta nekog ko se bavi zaštitom životne sredine, smatram da oblast upravljanja prostorom treba da bude na vrhu ljestvice zanimanja Vrhovnog državnog tužilaštva. Ako to izostane, biće jasno da se radi o sistemskoj podršci krovnih donosilaca odluka. Prostor je naše najveće bogatstvo i moramo biti svjesni da ćutimo pred samodestrukcijom koja nas mnogo košta i kroz ekološke i kroz ekonomske posledice – je Perović za „Dan“.
Direktor Ekološkog društva „Breznica“ Milorad Mitrović kazao je da se poslednjih decenija u Crnoj Gori bjesomučno uništava prostor i da nije problem samo divlja, već i planska gradnja.
– Ne vodi se računa kakvi su projekti i kakve su dozvole za gradnju, pogotovo na atraktivnim lokacijama. Planska gradnja je rađena na čudan način i objekti velikih gabarita su građeni u ekonomski razvijenim sredinama. Ni manje sredine nijesu pošteđene te gradnje. Čini mi se da država želi da izjednači i stavi na isti nivo graditelje koji su sebi pravili krov nad glavom i one bahate koji su gradili bez potrebnih dozvola, a sa nekim drugim ciljem. Tu treba razdvojiti stvari – smatra Mitrović.
On ukazuje da ni zaštićena područja, poput nacionalnih parkova i kanjona Tare, nijesu pošteđena bespravne gradnje.
– Prema nezvaničnim procjenama, u NP Durmitor imamo preko 3.500 ilegalno sagrađenih objekata. Pitanje je kako su ti nelegalni graditelji bez ikakvih problema prethodnih godina priključivani na elektro i kanalizacionu mrežu. Niko nije odgovarao zbog toga. Oni sada barataju brojkama koje se prilično razlikuju, što, u stvari, pokazuje da mi ne znamo koliko ima nelegalno sagrađenih objekata u državi – zaključio je Mitrović.A.O.
Dokazi za legalizaciju
Iz Ministarstva održivog razvoja i turizma ističu da ključni uslov za legalizaciju bespravnih objekata podrazumijeva riješene imovinsko pravne odnose na zemljištu na kojem je izgrađen.
– Ukoliko je objekat izgrađen na državnom zemljištu, ostavljena je mogućnost otkupa zemljišta, uz saglasnost titulara – države ili opštine, i mogućnost plaćanja zemljišta na 240 jednakih mjesečnih rata za objekte osnovnog stanovanja, odnosno 120 mjesečnih rata za ostale objekte – precizirali su iz ministarstva.
Dodaju da je jedan od dokaza i elaborat premjera izvedenog stanja izgrađenog objekta, ovjerenog od strane licencirane geodetske organizacije, koji se izrađuje i za potrebe upisa u katastar nepokretnosti.
–Vlasnik bespravnog objekta ulazi u rješavanje odnosa povodom plaćanja naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta, koju je, shodno ponuđenom rješenju, moguće plaćati na 120 jednakih mjesečnih rata. Jedan od obaveznih dokaza u postupku legalizacije je i dostavljanje izjave privrednog društva koje je ispitivalo statičku i seizmičku stabilnost bespravnog objekta da je objekat stabilan i siguran za upotrebu, u skladu sa ovim zakonom. Formulisan je izuzetak koji se odnosi na činjenicu da se za bespravne objekte neto površine do 200m2, u kojim se ne obavlja djelatnost, može dostaviti izjava vlasnika objekta stanovanja, ovjerena od strane ovlašćenog lica, da je odgovoran za stabilnost i sigurnost objekta, kao i za štetu pričinjenu trećim licima nastalu upotrebom objekta – naveli su iz ministarstva.