Od kada je na izborima prije četiri godine ponovo izabran za predsjednika države do danas, Filip Vujanović je u zvaničnu posjetu primo samo osam predsjednika. Prema podacima koji su objaljeni na predsjednikovom sajtu, Vujanović se češće sastajao sa premijerima, ministrima, predsjednicima parlamenata i ambasadorima nego sa državnicima koji su u njegovom rangu.
U martu 2013. godine, Vujanović je primio predsjednika Republike Azerbejdžan Ilhama Alijeva. U junu te iste godine primio je princa Alberta od Monaka, a tadašnjeg predsjednika Hrvatske Iva Josipovića primio je u septembru iste godine.
Vujanović je ugostio i nekoliko premijera. U septembru 2013. godine primio je premijera Srbije Ivicu Dačića a nekoliko dana uoči tog susreta primio je i premijera Japana Junklug Šinavatru. Mjesec dana kasnije, Vujanovića je posjetio premijer Albanije Edi Rama.
Kako se navodi u podacima objavljenim na zvaničnom sajtu predsjednika Crne Gore, Vujanović je pred kraj 2013. godine primio generalnog sekretara Savjeta Evrope Torbjorna Jaglanda i generalnog sekretara OEBS-a Lamberta Zanijera. Pred kraj te godine Vujanović je primio i princa Abu Dabija šeika Muhameda bin Zajeda al Nahijana.
U februaru 2014. godine, Vujanović je u zvaničnu posjetu primio predsjednika Republike Bugarske Rosena Plevnelieva. Dva mjeseca kasnije, na Cetinju se sastao sa predsjednikom Austrije Hajncom Fišerom. U maju 2015. godine predsjednik Crne Gore ugostio je predsjednika Italije Serđa Matarelu, a nekoliko dana kasnije predsjednika Albanije Bujara Nišanija. U septembru te godine primio je makedonskog predsjednika Đorđa Ivanova. Mjesec dana kasnije, Vujanović je primio generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga.
Najmanje zvaničnih posjeta bilo je u prošloj godini. Vujanović je početkom godine primio predsjednika Vlade Malte Josifa Muskata, a nekoliko mjeseci kasnije susreo se sa predsjednicom Malte Mari Luiz Prekom. Tokom 2016. godine, Vujanović se ponovo sastao sa predsjednicima Albanije i Bugarske. U septembru prošle godine, na Cetinju je primio kapetane regente San Marina Đan Nikolu Bertija i Masima Andrea Ugolinija.
Prema riječima profesora Đorđa Blažića, funkcija predsjednika Crne Gore je nerijetko uzurpirana, pa se postavlja pitanja kako je to predsjednik uopšte dozvolio.
– U relevantnom ustavnom pravnom smislu je očigledno nedovoljna jasnoća gdje se i u kom svojstvu ko može pojavljivati. Imamo niz situacija gdje predsjednici Vlada i Skupština uzurpiraju ustavnu nadležnost predsjednika države. Konkretno, kada je riječ o pravnom položaju predsjednika države koji je uređen Ustavom Crne Gore, jedini ko ima ustavna ovlašćenja da predstavlja Crnu Goru u zemlji i inostranstvu jeste predsjednik države, i tu dileme nema. Sve ostalo što se odnosi na predstavljanje Skupštine i Vlade, to rade predsjednici Skupštine i Vlade. Mora se razdvojiti šta je predstavljanje Crne Gore kao države od saradnje i komunikacije zakonodavnih organa država koje predstavlja predsjednik Skupštine, ili izvršnih organa koje predstavlja predsjednik Vlade. Oni u tim razgovorima ne predstavljaju Crnu Goru, već predstavljaju Skupštinu i Vladu. Mi imamo situaciju da se dezavuiše ustavna pozicija predsjednika Crne Gore. Na primjer, to se vidjelo na proslavi deset godina nezavisnosti, kada je predsjednik Vlade uzurpirao ustavno pravo predsjednika države da govori. Predsjednik Vlade ne može da predstavlja Crnu Goru, on predstavlja Vladu. To je bio dan Crne Gore, a ne dan Vlade Crne Gore. Dakle, tu smo imali jedan krajnje neprimjeren odnos prema jednoj takvoj situaciji, a ja sam iznenađen da je predsjednik države to uopšte dopustio. To je klasična uzurpacija ovlašćenja predsjednika od onih koji nijesu ovlašćeni da predstavljaju Crnu Goru – objasnio je Blažić.
On je dodao da je i na nedavnom samitu o NATO-u u Briselu trebalo da bude prisutan predsjednik države a ne premijer.
– Predsjednik Amerike je došao i logično je bilo da tu bude predsjednik države jer ne ide Vlada Crne Gore u NATO, već država i njeni građani. Samo predsjednik države ima ustavno ovlašćenje da predstavlja državu i za mene tu nema pravne dileme, a u politiku ne ulazim – istakao je Blažić.
Trend da organi zloupotrebljavaju svoje funkcije i preuzimaju nadležnosti drugih organa postao je opšta pojava.
– Očigledno je da neko ne zna, ili neće da zna, ustavne pozicije svojih organa, već se orijentiše prema političkim interesima. Po pravilu su to stranački interesi, a ne politički. Više se ne zna u kom svojstvu je neko otišao – zaključio je Blažić. B.Ma.
Mi imamo situaciju da se dezavuiše ustavna pozicija predsjednika Crne Gore. Na primjer, to se vidjelo na proslavi deset godina nezavisnosti, kada je predsjednik Vlade uzurpirao ustavno pravo predsjednika države da govori. Dakle, tu smo imali jedan krajnje neprimjeren odnos prema jednoj takvoj situaciji, a ja sam iznenađen da je predsjednik države to uopšte dopustio, rekao je Đorđije Blažić
Opozicija ga prozvala samozvanim predsjednikom
Prema zvaničnim podacima, Vujanović je na predsjedničkim izborima pobijedio kandidata opozicije Miodraga Lekića, što je opozicija osporila i prozvala Vujanovića samozvanim predsjednikom Crne Gore. Vujanović je osvojio 51,21 odsto glasova, a njegov protivkandidat Miodrag Lekić 48,79 procenata podrške. Opozicija je tražila ponavljanje izbora na čak 17 mjesta. Iz opozicije su tada tvrdili da Vujanović zbog pokradenih izbora nikada ne može biti pravi predsjednik Crne Gore.