Drugi Međunarodni naučni skup „Srpsko jezičko i književno nasljeđe na prostoru današnje Crne Gore – Srpski jezik i književnost danas” okupio je u Podgorici čak 70 lingvista, naučnika i teoretičara umjetnosti. Organizatori skupa koji se bavi srpskim jezikom u njegovoj prošlosti i sadašnjosti, kao i književnošću nastaloj na srpskom jeziku su Matica srpska – Društvo članova u Crnoj Gori, Matica srpska iz Novog Sada i Matica srpska iz Republike Srpske. Pozdravljajući učesnike i goste u ime domaćina MS u Crnoj Gori, predsjednica prof. dr Jelica Stojanović je istakla da je cilj skupa da se na naučnim osnovama, priđe nekim starim temama i otvore neke nove.
– Sabralo nas je bogatstvo, vrijednost i ljepota srpskog jezičkog i književnog naslijeđa, ovog puta prije svega na prostoru današnje Crne Gore, i to je centralna tema, ali, i znantno više i mnogo šire - srbističke i slavističke teme kao dio opšteg okvira, šireg prostora, evropskog i svjetskog – rekla je dr Stojanović, člana Organizacionog odbora skupa.
Obratio se i prof. dr Dragan Stanić, predsjednik Matice srpske iz Novog Sada koji ocjenjuje da je skup važan jer je okupio ozbiljne naučnike koji će stručno govoriti o jezičkoj i književnoj praksi utemeljenoj u tradiciji Crne Gore.
– Živimo u vremenu kada se pokušava izgraditi neki novi identitet, a da li se može izgraditi sasvim novi identitet, koji bi apsolutno poricao onaj prethodni, to je i naučno pitanje, a koje se mora rješavati. I to u skladu s intelektualnim kapacitetima, i poštenjem, suočiti se i ponuditi odgovore – rekao je dr Stanić.
Akademik Jasmina Grković Mejdžor iz Novog Sada, takođe člana Organizacionog odbora skupa, istakla je na početku kako je savremenost neblagonaklona prema njegovanju tradicije, podsjetila je na riječi Hose Ortega Igaseta – „Pravo na kontinutiet fundamentalno je čovjekovo pravo, tako temeljno da bi moglo biti i naše od rođenja, jer nemaju samo riječi etimologiju, svaki ljudski čin je ima”. Odnosno, sjećanje je korijen ljudskog postojanja i budućnosti, a zaborav ruši temelje našeg bića.
- Cilj skupa je obnavljanje spona s tradicijom, oživljavanje vezivnog tkiva zajednice koja to u istinskom smislu jeste samo ukoliko je svjesna dubinske, vertikalne dimenzije koja je duhovno oblikuje. Naša dužnost je da pamtimo. Tako ovdje i djelujemo, osvjetljujući srpsko književno i jezičko nasljeđe na tlu Crne Gore, ali i pitanja srpskog jezika i književnosti danas – rekla je akademik Grković Mejdžor.
Prof. dr Mladen Šukalo iz Republike Srpske, istakao je da je proteklo skoro 200 godina dok su osnovani ogranci MS u Crnoj Gori i Republici Srpskoj, i na kraju zaključio: „jedan je jezik i jedna je književnost, okupili smo se ciljem da ne prestanemo govoriti o tome kako je jedan jezik na ovim prostorima”.
Na prvoj, plenarnoj sjednici skupa prva je govorila bugarska lingvistkinja Ivona Koračorova na temu „Štampani Psaltir Đurđa Crnojevića iz 1494. – sastav, pravopis, redakcija“, koja kao posebno značajno ističe činjenicu da je na Balakanu štampana prva knjiga ito samo 40 godina nakon Gutenbergovog izuma, u posljednjoj slovenskoj zemlji koja je uspjela da se odupre turskim osvajačima. Takođe, iako je štamparija radila samo tri godine, ispod njenih presa izašlo je čak pet knjiga. Po njoj, trebalo bi pokrenuti istraživanja koja se tiču odnosa rukopisnih i prvih štampanih knjiga, odnosno kako je tekao proces redakcije, kao i uticaja narodnog na crkveni jezik.
Potom je dr Milo Lompar govorio na temu „Poetičko iskustvo kao šifra transcendencije u Njegoševom pjesništvu”, odnosno o problemu odnosa pjesnika i Boga, tačnije, da li je opravdana pretpostavka Boga kao pjesnika, a razmatrajući Njegoševu pjesmu „Ko je ono na visokom brdu“. Lompar se poziva na Mirona Flašara.
- Pouzdano se može reći da se u Njegoševom djelu poredi pjesničko stvaranje s Božjim, ali nikako i to da se Božje stvaranje poredi s pjesničkim i Bog prepoznaje kao pjesnik. Znači, jedno ne slijedi iz drugog, pa nije održivo poređenje Božjeg sa pjesničkim stvaranjem – ističe dr Lompar.
Prof. dr Savo Laušević se kroz temu „Fantazam suverenosti i pitanje o jeziku” osvrnuo na aktuelna pitanja imenovanja jezika i prakse jezika kojim se govori u Crnoj Gori, koji su odjek globalističke prakse koja ukida suštinu, a stvara privid, fantazam suverenosti. To proističe iz prethodnog susreta jezika i politike, gdje politika jezik koristi kao instrument. Eks jugoslovenske političke elite novonostaslih država, dodaje Laušević, „umjesto da stvore ekonomski, pravno-politički stabilne države i na taj način stvarno podignu nivo samodovljonosti i suverenitet, pribjegavaju proizvodnji i širenju fantoma suverenosti“. Kod nas je na djelu program, dodaje profesor, kako u vlastitom, domaćem jeziku isfabrikovati strani jezik, kako od razumijevanja doći do nerazumijevanja u istom jeziku, i to je veliki politički projekat, a u regionu se posebno izdvaja Crne Gora.
- Fantom suverenosti zapovijeda neka bude suverenost kako u ekonomiji, državi, nauci, Crkvi, kulturi, istoriji, jeziku. Neka bude suverenost beskrajna – kaže dr Laušević, dodajući da je fantom suverenosti u stvari premještanje suvereniteta iz sfere države u sferu kulture i jezika koja se po svojoj prirodi suprotstavljaju suverenosti i njenoj logici moći.
Otvaranju skupa prisustvovali su i ambasadori Srbije i BiH, Zoran Bingulac i Đorđe Latinović. Prisutne je u ime mitropolita crnogorsko-primorskog Amfilohija pozdravio vladika Kirilo Bojović. Skup se nastavlja danas, takođe dvostrukim prijepodnevnim i poslijepodnevnim sesijama iz lingvistike i književnosti u hotelu „Nikić“.
Ž.J.
Jelušić o književnosti
Čast da izlaganjem otvori sesiju posvećenu književnosti dobio je prof. dr Siniša Jelušić, koji se bavio temom „Isihazam u Crnoj Gori – pokušaj intertekstualnog tumačenja”. Kako je istakao, zanimljiva hipoteza da se ne može govoriti o povezanosti umjetnosti sa isihazmom, jer potpuna posvećenost pustinjačkom životu ne dozvoljava bilo kakvo umjetničko stvaranje, nije održiva - poruka je Jelušićevog izlaganja. „Kako je rekao Svetozar Radojčić, `svjetlost i ljepota isihastički inspirisane umjetnosti suprotstavlja se mraku i ružnoći stvarnosti`“, rekao je između ostalog Jelušić potkrepljujući to primjerima iz filozofskih, umjetničkih i teoloških spisa koji govore o spomenicima na tlu današnje Crne Gore. Na ovoj sesiji govorili su i Svetlana Tomin, Danijel Dojčinović, Aleksandra Tmušić Kostić, Vladimir Balj i Milena Davidović. Poslijepodne čula su se izlaganja Jelenke Pandurević, Vladana Bartule, Maje Anđelković, Dušana Krcunovića, Draga Perovića, Jovana Delića, Dragana Boškovića i Dragana Stanića.