Guverner Radoje Žugić učestvovao je juče na šestom samitu Evropska unija – Jugoistočna Evropa u organizaciji renomiranog londonskog časopisa The economist, koji je održan u Podgorici.
– Na samitu, pod nazivom „Evropa razmatra: Može li Crna Gora dostići stabilnost i rast?”, učestvovao je veliki broj predstavnika NATO-a, Evropske komisije, vlada zemalja jugoistočne Evrope, privrede i ostalih važnih institucija i organizacija iz zemalja regiona i Evrope – navedeno je u saopštenju.
Žugić je otvorio panel na temu „Razmatranje sektora finansijskih usluga u jugoistočnoj Evropi”.
– Uspostavljanje prekogranične saradnje regulatora značajno je za poboljšanje otpornosti finansijskog sistema na sistemski rizik, što nameće potrebu jačanja saradnje malih i otvorenih ekonomija sa različitim monetarnim politikama, ali identičnim ciljevima – kazao je on.
Po riječima Žugića, kriza je pokazala da institucijama nadležnim za nadzor finansijskog sistema nedostaju odgovarajuća prava, analitička sredstva i instrumenti za identifikaciju sistemskog rizika koji proističe iz domaćih, ali i prekograničnih izvora.
– Za jačanje otpornosti finansijskog sistema na sistemski rizik veoma je značajno uspostaviti prekograničnu saradnju regulatora, kako bi se izbjegla situacija zloupotrebe nacionalnog regulatornog okvira i potencijalnih pravnih praznina u pravcu postizanja individualnih koristi – kazao je Žugić.
Istakao je da je Crna Gora uvođenjem eura kao zvanične valute smanjila rizik deviznog kursa, osigurala stabilnost cijena, smanjila troškove u transakcijama, olakšala promet robe, usluga i kapitala sa međunarodnom zajednicom i otvorila put euroatlantskim integracijama.
– Ipak, uvođenje valutne supstitucije nije bila zamjena za ekonomske reforme koje su morale uslijediti kako bi se ekonomija transformisala na tržišni način privređivanja, a pravac budućeg razvoja usmjerio kao održivijem sistemu – rekao je on.
Uslijedile su, kako je kazao, reforme svih komponenti ekonomske politike.
– Izborom pune eurizacije ostali smo uskraćeni za funkciju emisije novca, što nam je ulogu monetarne politike i efektivnost monetarnih instrumenata, u funkciji prilagođavanja ekonomskim šokovima, znatno redukovalo – rekao je guverner.
Posledica, kako je kazao, nemogućnosti uticaja na monetarne agregate i kamatne stope je, stoga, fino prilagođavanje konjukturnim kretanjima, kroz kanale transmisije monetarne politike, prenijelo na automatsko prilagođavanje privrednih subjekata na tržištu.
– Nedovoljna sopstvena akumulacija i konkurentnost privrede, pojačano smanjenim ino prilivom kapitala doveli su do materijalizacije kreditnog rizika u bankama, povećanja nelikvidnosti i nesolventnosti privrednog sektora, što se sve, sistemom spojenih sudova, prelilo na fiskalne rizike – rekao je on.
Po Žugićivim riječima, kreditni rizik je, osam godina nakon krize, kao dominantan rizik finansijske stabilnosti, a sa kojim smo se najviše borili, smanjen. Nivo nekvalitetnih kredita je sa 25 odsto u avgustu 2011. sveden na oko deset odsto na kraju prošle godine. Međutim, kako je kazao, svi ostali rizici, iako smanjeni i sa pozitivnim trendovima, i dalje su prisutni.J.V.