- Piše: Dr Radoslav T. Stanišić, filmski i TV reditelj
Bunjuel je rođen u Kalandi, Teruel, u španskoj oblasti Aragon. Imao je strogo jezuitsko (rimokatolički muški red) obrazovanje, poslije čega se upisao na Univerzitet u Madridu. Dok je studirao na madridskom univerzitetu postao je veoma blizak prijatelj sa slikarom Salvadorom Dalijem i pjesnikom Federikom Garsijom Lorkom, kao i drugim značajnim španskim umjetnicima koji su živjeli u to vrijeme po studentskim domovima. Bunjuel je najprije studirao prirodne nauke i agronomiju, zatim inženjering na univerzitetu, da bi se kasnije prebacio na filozofiju. Nakon smrti njegovog oca, 1923. godine, Bunjuel je osjetio veliku potrebu da napusti zemlju i, 1925. godine, seli se u Pariz, gdje se zapošljava kao sekretar u organizaciji pod nazivom „Međunarodno udruženje za intelektualnu saradnju”. Kasnije nalazi posao u Francuskoj kao pomoćnik reditelja Žan Epstena na snimanju „Moprata” i Marija Nalpasa u filmu „Tropska sirena” (La Sirène des Tropiques), da bi poslije toga, zajedno sa Salvadorom Dalijem napisao scenario i zatim snimio 16-minutni kratkometražni igrani film „Andaluzijski pas” (Un chien andalou), 1929. godine. Nova generacija španskih filmadžija je nagovorila Bunjuela da radi u svojoj Španiji, prvi put otkako ju je napustio 1936. On se odlučio za ironičnu dramu. Bila je to „Viridijana” – špansko-meksički crno-bijeli igrani film snimljen 1960. Poznat po tome što se često navodi kao najuspješnije ili jedno od najuspješnijih ostvarenja njegove filmografije.
Predstavlja adaptaciju romana „Halma” španskog književnika Benita Pereza Galdosa, a žanrovska pretpostvaka smatra se da je kombinacija drame i crne komedije. Naslovna protagonistkinja, čiji lik tumači Silvija Pinal, novakinja je katoličkog reda koja se pred samo zaređenje odlučuje za posjetu svom bogatom ujaku (čiji lik tumači Ferndando Rej) gdje postaje predmetom njegove bizarne požude. Uzbuđen njenom sličnošću sa svojom preminulom ženom, on smišlja odvratan plan kako da je siluje, ali se pokaje u poslednjem trenutku. Pokajan izvrši samoubistvo i ostavi imanje njoj i svom ciničnom sinu. Filmska radnja prikazuje kako Viridijana sticajem okolnosti nasleđuje njegovo imanje, te umjesto odlaska u samostan odlučuje činiti dobra djela, ali će njeni napori u tom smjeru imati neočekivano loše posledice. Žestoka u svojim nastojanjima da popravi svijet oko sebe, Viridijana usvaja monstruoznu grupu lopova, prosjaka i prostitutki. Neizbježno, njena se milost pretvara u katastrofu i u njenu propast... Od svih reditelja koji su se inspirisali religioznom tematikom – u odnosu prema crkvi prednjačio je upravo Bunjuel. U svom vjerovanju, religioznom nadahnuću i filozofskom stavu prema realnosti isključivao je bilo kakvo prisustvo posrednika između čovjeka i Boga. Njoj je, čak, umjetnički i životno za njega i ne samo za njega ubjedljivim optužbama, sasvim otvoreno pripisivao izdajstvo Hrista i njegovih vjernika i identifikaciju sa lažnim moralom, licimjerjem i ugnjetavanjem u današnjem svijetu kada su mu istinsko milosrđe i plemenitost ideala potrebniji nego ikada. Ovog velikog i izuzetno obdarenog umjetnika nije bilo jednostavno ekskomunicirati, pa je oštrica napada bila sračunata na lomljenje njegovog bunta kako bi se privolio da ponovo i bez rezerve prihvati autoritet crkve. Zato je katolička štampa, s jedne strane, napadala Bunjuela, a, s druge, u kritičkim osvrtima na njegova djela, tvrdila je da mnoge sekvence nedvosmisleno nagovještavaju rediteljevo pokajanje.
(Nastaviće se)
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.