Zavod za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG), na čijem je čelu Vukica Jelić, raspisao je tender vrijedan 50.000 eura za oglašavanje i marketing, po kojem će, između ostalog, plaćati i informativne novinarske tekstove. Po Kodeksu novinara Crne Gore, plaćeni tekst ne može imati karakter novinarskog teksta i informativni sadržaj mora se jasno razlikovati od reklame i plaćenog programa.
Tenderom je predviđeno plaćanje 46 novinarskih tekstova – analiza, intervjua, reportaža i dr. Prema tenderskog dokumentaciji, u taj iznos je obuhvaćena i priprema, objavljivanje tektova jednom sedmično – svakog utorka ili petka, izuzev avgusta, na cijeloj strani u prvoj polovini dnevnog lista.
– Cijena obuhvata rad novinara, tehničku pripremu i zakupljeni prostor – navodi se u tenderskoj dokumentaciji.
Ovim iznosom je planirano i objavljivanje 400 oglasa za slobodna radna mjesta i drugih oglasa iz djelokruga rada Zavoda za zapošljavanje, kao i 60 informacija o radu te institucije. Obuhvaćeno je i dnevno reklamiranje putem banera na veb portalu za period od 365 dana. Tenderom su predviđene i usluge kreiranja informativnih tekstova iz oblasti zapošljavanja i oglasa za slobodna radna mjesta u najmanje dva dnevna štampana medija koja su dostupna na internetu.
Načelom 10 Kodeksa novinara Crne Gore propisano je da novinar ne smije tražiti niti prihvatiti privilegije bilo koje vrste koje bi mogle ograničiti ili dovesti u sumnju njegovu nezavisnost i nepristrasnost i nauditi uređivačkoj slobodi.
– Reklame, novinarske strane ili programi koje plaćaju sponzori, moraju se jasno razlikovati od informativnog sadržaja. Takvi sadržaji moraju biti kreirani i predstavljeni na način da ih čitalac/slušalac/gledalac prepozna kao takve. Novinar ne smije da se bavi reklamno-propagandnim poslom – precizirano je Kodeksom novinara.
Dalje se navodi da tekstovi, fotografije, snimci i radio prilozi ili programi koji se odnose na preduzeća, njihove proizvode, usluge ili događaje u vezi sa njima, ne smiju da prekorače granicu prikrivene reklame.
Dugogodišnji novinar i medijski analitičar Dragoljub Duško Vuković pojasnio je za „Dan” da novinarski tekst ne može biti marketinški tekst ili oglas.
On je naveo da je Zavod u tenderskoj dokumentaciji precizirao da se radi o uslugama oglašavanja i marketinga u dnevnoj štampi.
– Potpuno je u redu da plaćaju usluge reklame i marketinga, na to svako ima pravo, i dnevna štampa i drugi mediji imaju prostor za objavljivanje oglasa i marketinških informacija. Ono što je problematično u ovom tenderu jeste da se u opisu bitnih karakteristika predmeta nabavke u pogledu kvaliteta, performansi i dimenzija piše „novinarski tekst”. Novinarski tekst ne može biti marketinški tekst, ne može biti oglas – ukazao je Vuković.
Istakao je da onog trenutka kad tekst postane oglas i marketinški sadržaj, on više nije novinarski tekst.
– Novinarstvo nije marketing, propaganda, opglašavanje, zabava, reklama. Novinarstvo je nešto drugo i ono se ne može poručivati i sa novinarskim tekstovima se ne može učestvovati na tenderima. Može se sa informativnim tekstovima učestvovati na tenderima, ali onda to nijesu novinarski tekstovi i to nije novinarstvo – precizirao je on.
Ana Nenezić iz Centra za građansko obrazovanje (CGO) smatra da je sporno i što se godinama ponavlja jeste pokušaj Zavoda za zapošljavanje da svoj imidž u javnosti poboljša kroz plaćene novinarske tekstove, reportaže, intervjue, itd. novcem građana. Ona dodaje da tu ništa ne bi bilo sporno, ukoliko bi ovi tekstovi bili objavljivani uz jasnu naznaku da se radi o plaćenom prostoru ili marketingu.
– Međutim, kako je Centar za građansko obrazovanje (CGO) već ukazivao kroz godišnja istraživanja o finansiranju medija iz javnih fondova, to nije praksa. Dodatno, ova praksa je prisutna ne samo kod ZZZ, već i brojnih drugih državnih organa, a to, na žalost, prolazi bez adekvatne reakcije nadležnih organa. Ugovori koje zaključuju mediji i organi javnog sektora, a koji sadrže odredbe kojima se propisuje način izvještavanja o određenoj instituciji odnosno, kada postoji ugovorna obaveza obezbjeđivanja prostora za intervjue rukovodilaca i drugih predstavnika, reportaže o radu i sl, sadrže elemente obmanjujućeg oglašavanja zato što su na ovaj način građani Crne Gore izloženi propagandi, a ne profesionalnom i objektivnom izvještavanju medija – upozorila je ona.
Nenezićeva napominje da ovakvu praksu građani plaćaju od svog novca, kojim pune državni budžet. A.O.
ZZZ: Promovišemo, a ne reklamiramo
Iz Zavoda za zapošljavanje su poručili da oni svoje aktivnosti ne reklamiraju, već da o njima informiši zainteresovane ciljne grupe i javnost. Po Zakonu o zapošljavanju i osiguranju u slučaju nezaposlenosti, kako su istakli, Zavod je dužan da njegove aktivnosti i programi budu javni i transparentni.
– Pozivamo medije sa što većom pokrivenošću da se jave na konkurs za promovisanje, ali ne i reklamiranje državnih politika u oblasti zapošljavanja. Promovišemo nekoliko ključnih segmenata tržišta rada: aktivno traženje zaposlenja, razvoj preduzetništva i preduzetničke kulture, cjeloživotno učenje, obrazovanje odraslih, zapošljavanje teže zaposlivih, prije svega osoba sa invaliditetom, Roma, djece bez roditeljskog staranja, samohranih roditelja, žrtava nasilja... To su suštinski sadržaji koje treba plasirati građanima – kazali su iz ZZZ na pitanja „Dana”.
Napominju da je 30 dana bio otvoren oglas za televizijske emisije, te da su pozvane sve TV u Crnoj Gori da se prijave na konkurs sa istim ciljem da se preko najpovoljnije televizijske kuće plasiraju ključne politike tržišta rada.
Marketinški sadržaj odvojiti od informativnog
Izvršni sekretar Medijskog savjeta za samoregulaciju Ranko Vujović pojasnio je da je Kodeksom novinara jasno propisano da marketinški sadržaj mora biti razdvojen od informativnog sadržaja kako bi se zaštitila nezavisnost novinara i objektivnost informativnog sadržaja.
– Ovo je ubičajeni standard u novinarstvu i sreće se u gotovo svim dokumentima koji se bave standradima novinarske profesije. Ako je pomenutim konkursom data sloboda da novinar može samostalno i nezavisno da se bavi temom zapošljavanja, to je jedna stvar. Ako je, pak, tim konkursom naznačeno da novinar mora da prati smjernice koje mu nameće onaj koji finansira te tekstove onda se radi o marketingu koji mora kao takav biti jasno označen u tekstu – ocijenio je Vujović.