Zavod za statistiku (Monstat) registrovao je u januaru ove godine bijelu kugu u čak 20 gradova, među kojima je čak i Podgorica, gdje živi trećina građana Crne Gore. U mjesečnom izvještaju Monstata navodi se da je najgora situacija u Pljevljima, gdje je broj umrlih za 35 veći od rođenih.
Crna statistika preovladava i u Nikšiću, gdje je prirodni priraštaj minus 26, u Herceg Novom – 24, Beranama – 16, na Cetinju – 14, u Danilovgradu i Mojkovcu po minus devet, Baru i Andrijevici po minus osam, Plavu i Bijelom Polju po minus šest, Kolašinu, Šavniku i Žabljaku po minus četiri. Negativan prirodni priraštaj registrovan je i u Petnjici i Podgorici, gdje je broj umrlih za tri veći od rođenih, a u Gusinju i u Ulcinju za po dva.
Monstat je u publikaciji naveo da je u Plužinama zabilježeno šest smrtnih slučajeva, a nema podataka o rađanju, dok je u Tivtu prirodni priraštaj na nuli, odnosno broj rođenih i umrlih je jednak.
Samo u tri opštine bilježi se pozitivan prirodni priraštaj, mada ni tu brojke nijesu na zavidnom nivou. U Rožajama je prirodni priraštaj plus 11, u Budvi osam, a Kotoru svega jedan.
U Uniji slobodnih sindikata (USS) smatraju da je ovako katastrofalno stanje rezultat loše populacione politike koja se vodi u državi, jer je porodica kao osnovna ćelija društva u potpunosti zanemarena. Prema riječima Lidije Pejović iz USS, svjetske organizacije već predviđaju da će Crna Gora u narednih 50 godina izgubiti četvrtinu stanovništva i da će 2070. godine u državi biti oko 470.000 građana.
– Dodatno zabrinjavaju prognoze da će biti sve manje naših ljudi, a da će nam se doseljavati stranci da penzionerske dane provode kod nas i uživaju u svojim velikim penzijama. Kod nas se, kao što vidimo, sve manje djece rađa, majčinstvo se ne promoviše i ne pospješuje, tako da ostajemo bez naroda – zabrinuta je Pejovićeva.
Upozorava da se danas mladi teško odlučuju da formiraju prodicu jer nemaju podršku države.
– Ne otvaraju se nova radna mjesta, pa nemaju od čega da izdržavaju djecu i onda ih i ne rađaju. Danas su izdvajanja za izdržavanje djece mnogo veća nego ranije. Prije ste mogli djetetu da date loptu i ono je zadovoljno, danas ga morate upisati na ples, na časove muzike, neki sport, jednostavno prate se neki trendovi, iako djeca mogu da se bave muzikom, sportom i plesom u školi. Ukoliko se ovako nastavi, plašim se da će se ispuniti i najgore prognoze koje se odnose na smanjivanje broja građana – kaže za „Dan” Pejovićeva.
Analitičar demografije Vojin Golubović ocijenio je ranije da je Crna Gora izložena negativnim demografskim trendovima, posebno poslednjih dvadesetak godina, i da je to vrlo kompleksan problem. On je objasnio da mnogi faktori – demografski, geografski, a posebno socio-ekonomski, utiču na rast populacije.
– Natalitet, mortalitet, emigracije i imigracije uglavnom zavise od nivoa privrednog razvoja neke regije ili cijele zemlje, ali i od obrazovanja, vjerskih uvjerenja, braka, društvenog statusa, strukture porodice, zdravstvene zaštite. Brojni problemi u društvu – situacija tokom devedesetih, sankcije, recesija, restrukturiranje privrede, sve je to uticalo na naše društvo. U Crnoj Gori je prisutno i odlaganje rađanja, odnosno sve je veći udio žena starijih od 35 godina u ukupnom fertilitetu – kazao je Golubović.
U izvještaju Monstata navedno je da je negativan prirodni priraštaj tokom prošle godine zabilježen u dva navrata, u martu kada je bio minus 19 i u decembru minus 104, a najveći prirodni priraštaj bio je u julu i spetembru i to po plus 240.
M.S.
Broj stanovnika će se smanjiti za trećinu
Crna Gora će do 2100. godine izgubiti trećinu stanovništva, pokazuje poslednji izvještaj Ujedinjenih nacija. U Crnoj Gori danas živi oko 632 hiljade ljudi, a 2100. godine biće samo 436 hiljada, piše Al Džazira.
Što se ostalih zemalja regiona tiče, sa 3,5 miliona stanovnika 2030. BiH će 2050. pasti na tri miliona. Ta zemlja će do 2050. godine izgubiti četvrtinu stanovništva. Na kraju vijeka će, prema projekciji UN, imati manje od dva miliona stanovnika.
Sličan pad je predviđen i za Hrvatsku. Ta zemlja će 2030. godine imati 3,9 miliona, 2050. će pasti na 3,5, a kraj stoljeća će dočekati sa 2,6 miliona. Srbija će do 2050. izgubiti blizu 20 odsto populacije, a do kraja stoljeća, prema prognozi UN, u toj zemlji će živjeti 5,3 miliona ljudi. Za Sloveniju je u istom periodu predviđen manji pad populacije – od sedam odsto. Ta zemlja će 2030. imati dva miliona stanovnika, a 2100. godine 1,6 miliona.
Za mjesec puklo 40 brakova
U izvještaju Monstata piše da je u januaru ove godine sklopljeno 149 brakova, dok je razvedeno 40 bračnih zajednica.
Što se tiče migracija unutar Crne Gore, najveći odliv stanovništva bilježi se u Bijelom Polju, gdje je za 68 veći broj građana koji su se odselili u odnosu na doseljenike, slijede Cetinje gdje je ta razlika 32, Nikšić – 28, Berane – 25, Plav – 18, Danilovgrad – 15, Kolašin i Šavnik – 13, Andrijevica 12. Iz Rožaja i Pljevalja se za po devet stanovnika više odselilo nego što je doselilo, iz Mojkovca šest, Plužina pet, Žabljaka četiri i Petnjice jedan.
Tradicionalno, najviše građana doselilo se u Podgoricu i broj doseljenika u odnosu na iseljenike veći je za 151, u Budvi 29, Ulcinju 21, Tivtu 19, Baru 18, Herceg Novom 13, Kotoru pet i Gusinju dva.