Petina roditelja u Crnoj Gori maćehinski se odnosi prema sopstvenoj djeci, koristeći različite mahinacije, zakonske rupe i potpunu pasivnost države kako bi izbjegli plaćanje obaveznog izdržavanja. Uprkos populističkim najavama više političkih partija tokom 2015. godine o izmjenama Porodičnog i Krivičnog zakonika ili Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, kojim bi se pooštrile kazne za neplaćanje alimentacije i predvidjelo osnivanje alimentacionog fonda za roditelje i djecu koji ne dobijaju novac za izdržavanje, takva obećanja do danas nijesu ispunjena. Inicijativa nevladinih organizacija (NVO) o osnivanju fonda za pomoć djeci razvedenih roditelja i dalje se nalazi na dnu nečije fioke, a ustavna zaštita majke i djeteta ostaje samo mrtvo slovo na papiru.
Pravna i moralna podrška majkama tokom razvoda i procesa ostvarivanja obaveznog, zakonom propisanog izdržavanja djece jedino su nevladine organizacije (NVO).
Iskustvo u ovakvim slučajevima izvršne direktorice Sigurne ženske kuće (SŽK) Ljiljane Raičević, čija NVO je jedna od podnosilaca inicijative, pokazuje da sudije i tužioci ne ukazuju na činjenicu da je neplaćanje alimentacije kažnjivo.
– Već nekoliko godina je kao veliki problem isplivalo pitanje alimentacije. Sve žene koje su poslednjih godina dolazile kod nas su se suočavale sa problemom neplaćanja i to iznorisanjem onog zakonskog okvira koji reguliše izdržavanje djece. Nevjerovatan je podatak da ni sudije ni tužioci tokom razvoda braka i procesa utvrđivanja starateljstva ne obrate pažnju i ne ukažu supružnicima da je neplaćanje alimentacije kažnjivo – kazala je ona za „Dan”.
Raičevićeva smatra da je medijacija vrlo važna i da je treba više primjenjivati.
– Medijatori bi u sitacijama kada supružnici ne mogu da se saglase oko razvoda braka dogovorili sumu koja bi bila primjerena trenutnom stanju ili njegovim ili njenim primanjima. Jako puno manipulacija ima što se tiče iznosa alimentacije. Supružnik najčešće prikazuje lažni iznos kao svoje primanje. Supruge znaju da iznos nije realan i adekvatan onom koji je zarađivao tokom zajedničkog života – ukazuje Raičevićeva.
Dodaje da se dešava da sudija pita zašto žena traži tako veliki iznos, s obzirom na prijavljeno primanje muža, ali da često od njenog raspoloženja zavisi da li će tim pitanjem da se bavi do kraja i na osnovu toga donese pravu odluku. Ona ističe da se žene često pogube u dokazivanjima iznosa primanja i da ne umiju da daju adekvatno objašnjenje.
– Kada mi pratimo ženu na sud, ukažemo joj na činjenicu da mora da dokaže njegova stvarna primanja, ili računima koje on plaća ili drugim troškovima, gdje se radi o većim iznosima, a na osnovu kojih je jasno da se ne poklapaju sa njegovim zvaničnim primanjima – pojašnjava ona.
Direktorica Sigurne ženske kuće navodi da ženi koja razvodom izađe iz teške veze često i ne pada na pamet da se bavi alimentacijom, njenim iznosom ili neplaćanjem.
– Prođe i po nekoliko godina da otac djece ne plaća alimentaciju. On povremeno nešto da djeci ili kupi. Ali kad djeca odrastu, i kad se suoči sa siromaštvom, kad imaju veće potrebe, onda se tek sjeti da njoj treba novac kojim će izdržavati djecu. Mi ženama ukazujemo da u tim situacijama imaju pravo da unazad nekoliko godina traže novac, ali se mali broj njih naknadno javlja za potraživanje neisplaćenih alimentacija – objašnjava Raičevićeva.
Upozorava da je veliki problem što država neće da prihvati molbu da se otvori poseban budžet u te svrhe – alimentacioni fond.
– Fond bi se punio od onih sredstava koje država može da ubira od osoba kojima je oduzeta imovina stečena kriminalnom djelatnošću. To bi išlo u državni fond koji bi pomogao roditeljima i djeci koja ne dobijaju alimentaciju. Vidjećemo kako će se novi saziv parlamenta odnositi prema tom predlogu – dodala je ona.
Raičevićeva ističe da petina roditelja, uglavnom očeva, i dalje ne plaća alimentaciju. Upozorila je da je to zabrinjavajuće za Crnu Goru jer je u pitanju veliki broj.
– Sve bi došlo na svoje mjesto kada bi se u ovoj oblasti sprovodila stroža kaznena politika – smatra ona.A.O.
Niski iznosi
Prema ranijim podacima, prosječan iznos dosuđene alimentacije u Crnoj Gori iznosi 94 eura, što ne može zadovoljiti osnovne potrebe za izdržavanje djece. U Hrvatskoj na primjer, prema podacima iz 2016., za dijete do šest godina minimalna alimentacija iznosila je 17 odsto prosječne plate – 970 kuna (131 euro), za dijete dobi od 7 do 12 godina 20 odsto prosječne zarade – 1.142 kune (153 eura). Minimalno izdržavanje za dijete dobi između 13 i 18 godina iznosilo je 22 odsto – 1.256 kuna ili 168 eura.