Broj poslovnih subjekata u Crnoj Gori u 2016. godini iznosio je 28.268, što je povećanje od 8,2 odsto u odnosu na 2015. godinu, pokazuju podaci Monstata. U 2015. godini broj poslovnih subjekata iznosio je 25.955.
– Najveći broj poslovnih subjekata zabilježen je u Podgorici i to 10.333, što je 36,6 odsto ukupnog broja, zatim slijedi Budva sa 3.267 ili 11,6 odsto i Bar sa 2.718 subjekata što je 9,6 odsto od ukupnog broja. Upoređujući podatke iz 2016. sa podacima iz 2015. godine u Baru, Budvi i Podgorici, kao i u ostalim opštinama, zabilježen je porast broja poslovnih subjekata. Takođe, može se primijetiti trend rasta broja aktivnih poslovnih subjekata u opštinama Gusinje i Petnjica – naveli su iz Monstata.
Od 28.268 preduzeća, u blokadi je na kraju 2016. godine bilo 15 hiljada ili više od polovine od ukupnog broja. Do kraja februara broj blokiranih preduzeća, prema podacima Centralne banke, porastao je na 15,5 hiljada.
Potpredsjednica Demokrata Zdenka Popović kazala za „Dan” da bi podatak o porastu broja poslovnih subjekata bio ohrabrujući da na drugoj strani ne raste broj poslovnih subjekata koji su u blokadi i koji duguju 618,1 milion eura.
– Takvih preduzeća je na kraju prošle godine bilo 15.033. Postavlja se pitanje da li je realan porast novoformiranih poslovnih subjekata koji tek počinju sa biznisom ili raste broj fantomskih preduzeća koja pomažu regularnim preduzećima da izbjegnu plaćanje poreza i ostalih potraživanja prema državi, radnicima i drugim poslovnim subjektima. Jedan od načina da se izvrše krivična djela iz oblasti privrednog poslovanja koja se tiču utaje poreza, zloupotrebe službenog položaja, mita i korupcije je upravo formiranje novih poslovnih subjekata, a kontrole i krivičnih prijava iz oblasti privrednog poslovanja nema – izjavila je Popović.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava i to što je povećan broj aktivnih poslovnih subjekata u Podgorici, Budvi i Baru, dok je privredna aktivnost na sjeveru potpuno zamrla.
–Kada govorimo o registrovanju regularnih privrednih subjekata, potrebno je unaprijediti poslovni ambijent, posebno na sjeveru i uz razne podsticajne mjere omogućiti preduzetnicima finansijsku i nefinansijsku podršku kako bi proizvodnja i prerada bile osnovne djelatnosti, a ne samo trgovina i uslužne djelatnosti. Naša privreda se ne može oslanjati samo na usluge, jer one dugoročno ne doprinose rastu ekonomije, niti kvalitetnom zapošljavanju. Treba podići nivo produktivnosti i konkurentnosti svih privrednih subjekata, podstaći izvoznu orijentisanost i pružiti dovoljno znanja svim preduzetnicima iz oblasti marketinga i finansijskog menadžmenta – poručila je Popović.D.M.
Trećina se bavi trgovinom na malo
Od ukupnog broja preduzeća čak 28.076 je u privatnom vlasništvu. Država je vlkasnik 134 preduzeća, a dvoje ili više vlasnika ima 58 preduzeća, pokazuju podaci Monstata.
Kada je u pitanju veličina preduzeća, mala su dominantna. Ima ih 27.954. Mala preduzeća zapošljavaju od jednog do 49 radnika.
Srednjih preduzeća, sa 50 do 249 radnika, ima 268, dok je velikih preduzeća, sa preko 250 zaposlenih, 46.
Najviše poslovnih subjekata se bavi trgovinom na malo motornim vozilima. Njih je 9.562, što je 33,8 procenata od ukupnog broja. U oblasti usluga hrane i smještaja je 3.329 ili 12,1 odsto, stručnoj, naučnoj i tehničkoj djelatnosti 2.990 ili 10,6 odsto, a u oblasti građevinarstva 2.942 ili 10,4 odsto.