Izložba „Skriveni svijet starih bokeljskih kužina” autorki, etnologa mr Mileve Pejaković Vujošević i Jelene Karadžić otvorena je u Palati Grgurina u Starom gradu. U postavci su predmeti visoke zanatske i umjetničke izrade donijeti sa raznih meridijana, ili napravljeni u domaćim zanatskim radionicama, a među njima su i neki antikvitetni primjerci, koji su, po riječima istoričarke umjetnosti Ljiljane Zeković „oplemenjeni osobenim šarmom bokeljskih žena koje su sa ljubavlju šile i kukičale zavjese i stolnjake, uljepšavajući prostorije koje su bile njihovo malo carstvo”. Posjetioci su imali priliku i da se upoznaju sa gastronomskim nasljeđem Boke kotorske u vidu recepata koji su objavljeni u pratećem katalogu: stari recepti za polpete od oriza i rikote, salsu od sardela i mrkve, puding od kruha, umak od rena, prženi pasulj, ali i za patišpanj, fritule, dobrotsku tortu, prhko tijesto s mendulima, krofne i kremu od limuna i razne torte.
- Ova izložba nas vraća prisnosti doma sa saznanjem da se ljepota življenja krije u malim stvarima naše svakodnevice. Ne zaboravimo da kužina nije samo mjesto gdje se prave i konzumiraju jela. Ona je, prije svega, simbol porodičnog okupljanja kao i naših emotivnih i nostalgičnih sjećanja i podsjećanja na tajne prohujalih vremena... Ovi predmeti, različite namjene, zadivljuju nas svojim oblicima, funkcionalnom primjenom i dekorativnim ukrasima i prenose nam intimu bokeljskih porodica, ispunjenu ljubavlju i pijetetom prema naslijeđenom blagu koje se ne može materijalno procjenjivati, već ga prihvatiti i cijeniti kroz njegove duhovne i emotivne vrijednosti, istakla je Zeković otvarajući izložbu,.
Zahvaljujući porodicama iz Perasta, Dobrote, Tivta i Kotora, ovom postavkom su otvorena vrata starih bokeljskih kužina kako bi se prikazalo zaboravljeno posuđe koje se koristilo sredinom 19. i tokom 20. vijeka, rekla je mr Mileva Pejaković Vujošević, dodajući da će Pomorski muzej predstaviti ovu izložbu u mnogim mjestima u Crnoj Gori, a kasnije će o tome objaviti i publikaciju.
Ona je podsjetila da je bokeljska kužina često bila smještena u potkrovlju kuća, a pored mobilijara, centralno mjesto u njoj zauzimalo je posuđe u kome se pripremala i posluživala hrana. Arhivski podaci svjedoče da je najstarije posuđe koje se koristilo u Boki bilo zemljano, a izrađivalo se u Izi kod Zadra. Bilo je vrlo cijenjeno, a vjerovalo se da je najukusnija hrana spremljena u upravo takvim posudama. Kasnije je u upotrebu ušlo i bakarno posuđe, zatim posuđe od livenog gvožđa, emajliranog lima i srebra.
Pod vođstvom Vlaste Mandić, koja i sama decenijama njeguje bokeljsku gastronomsku tradiciju i svojim djelovanjem utiče na njenu promociju i očuvanje, otvaranje izložbe je svojim nastupom oplemenila ženska klapa „Bisernice Boke”, koja, pak, njeguje muzičku tradiciju primorskog višeglasnog narodnog pjevanja.
M.D.P.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.