Ministarstvo održivog razvoja i turizma, kada je na njegovom čelu bio Branimir Gvozdenović (DPS), pod povlašćenim uslovima izdalo je uslove za gradnju firmi koju je osnovao ruski biznismen Aleksandar Grigorijev, optužen za pranje pet milijardi eura u periodu od 2002. do 2015. godine. Urbanističko-tehnički uslovi su ekspresno izdati u oktobru 2013. godine, svega četiri mjeseca nakon što je barska firma „Soho hotels“, koju je osnovao Grigorijev, kupila objekte i parcelu u Sutomoru, gdje su navodno namjeravali da grade luksuzni hotel.
Smjernice koje su definisane planskom dokumentacijom za prostor na kome se namjeravalo graditi, iskazane u urbanističko-tehničkim uslovima, znatno odudaraju od onoga što su mogli da dobiju drugi investitori koji su htjeli da grade slične hotele. Projekat Grigorijeva je dobio zeleno svjetlo, i gradnja je mogla da počne. Od svega, ipak, nije bilo ništa jer je Grigorijev kasnije u Rusiji uhapšen zbog pranja novca, ali njegov biznis u Crnoj Gori državnim organima nikada nije bio sumnjiv.
Pažnju javnosti na Grigorijeva nedavno je opet skrenulo izvještavanje Mreže za istraživanje organizovanog kriminala i korupcije (OCCRP), u kome je opisan kao jedan od glavnih aktera šeme pranja novca iz Rusije.
Ruska policija je krajem 2015. godine privela Aleksandra Grigorijeva, tada predstavljenog kao vlasnika firme „Zlatna obala MNE“ iz Bara, čiji je raniji naziv bio „Soho hotels“. Spekulisalo se da je bivši hotel „Ineks Zlatna obala“ u Sutomoru trebalo da bude otvoren u junu, kao jedan u nizu s brendom „Kempinski”, mada je sve ostalo samo na nivou najava.
Nakon hapšenja, ruski list „Komersant” prenio je da je hapšenje Grigorijeva tražila Centralna banka Ruske Federacije, jer su imali dokaze da je on vođa moćne kriminalne grupe koja broji preko 500 ljudi. Pritom, utvrđeno je da je Grigorijev bio suvlasnik nekoliko banaka koje su bankrotirale, jer im je zbog davanja visokorizičnih kredita oduzeta licenca 2014. i 2015. godine.
Banke koje su pripadale Grigorijevu su, kako su utvrdili istražni organi, režirale fiktivne transakcije u vezi sa navodnim poslovima s nekretninama, pa je novac sumnjivim kreditima preko Moldavije iznijet iz Rusije, što je bio glavni cilj šefova te kriminalne grupe.
Nakon hapšenja, moldavske vlasti potvrdile su da je u vezama između banaka u Rusiji, Moldaviji i Letoniji oprano oko 20 milijardi dolara, a Grigorijeva vezuju za pranje pet milijardi eura. On je imao vlasništvo i bio je u bordu direktora dvije banke, od kojih je najpoznatija Ruska nacionalna banka (RZB). Centralna banka Rusije joj je ukinula dozvolu zbog kršenja pravila protiv pranja novca, nakon što je identifikovala sumnjive transakcije od oko pola milijarde dolara. Dozvolu je kasnije izgubila i njegova druga banka.
U Crnoj Gori je u proljeće 2014. godine predstavljen projekat izgradnje prvog hotela sa pet zvjezdica u Sutomoru. Projekat je trebalo da završi upravo firma koju je godinu ranije osnovao Aleksandar Grigorijev, nakon što je kupio od srpske Agencije za privatizaciju svu pokretnu i nepokretnu imovinu hotelsko-turističkog kompleksa „Ineks Zlatna obala“.
Prilikom prezentacije, izvršni direktor fime „Soho hotels“ Rade Vujačić rekao je da će u projekat biti uloženo preko 100 miliona eura. Tada je najavljeno da rok za izgradnju hotela ističe 1. juna 2015. godine, a da će vile biti spremne da prime prve goste već krajem juna 2014. Nedugo nakon prezentacije, na sajtu firme „Soho hotels“ pojavila se informacija da će novi hotel u stvari biti kompleks od 150 hotelskih soba, 52 vile u kojima su predviđena 102 dvosobna apartmana, 40 trosobnih apartmana i šest ekskluzivnih vila, te marina, spa centar, butici, jahting klub, dva teniska terena i panoramski restoran. Rokovi za izgradnju su davno prošli, od projekta na kraju nije bilo ništa, a Grigorijev je u zatvoru.
U junu 2013. godine objavljeno je da je hotelsko-turistički kompleks „Ineks Zlatna obala“ iz Sutomora prodat Aleksandru Grigorijevu za 11,7 miliona eura, što je tada potvrdila i Agencija za privatizaciju Republike Srbije.
M.V.
Gvozdenović: Urbanističke uslove može svako da traži
Bivši ministar održivog razvoja Branimir Gvozdenović podsjetio je u izjavi za „Dan“ da više ne obavlja tu funkciju.
– U nadležnosti ministarstva je predmetna stvar i u posjedu kompletna dokumentacija. Takođe, ukazujem na činjenicu da su UTU urbanistička informacija o konkretnom prostoru – lokaciji. Ovu informaciju, po zakonu, može da zatraži bilo koje domaće ili strano fizičko ili pravno lice. Nema ograničenja. Potrebno je samo da podnosilac zahtjeva preda pisani zahtjev i da navede parcele za koje se traži informacija – kaže Gvozdenović.