Za reprogram poreskog duga prijavilo se preko četiri hiljade kompanija čija su dugovanja oko 128 miliona eura, dok se skoro 12 hiljada preduzeća, sa poreskim dugom od preko 400 miliona eura, nije prijavilo za reprogram poreskog dugovanja. To će, kako je u četvrtak najavio ministar finansija Darko Radunović, rezultirati prinudnom naplatom, odnosno blokadom njihovog računa, što će u najvećem dijelu dovesti do uvođenja stečaja u te kompanije. Uvođenje stečaja automatski znači i raskid ugovora o radu sa zaposlenima, odnosno zatvaranje njihovih radnih mjesta.
Prijave za reprogram mogu se dostavljati do ponedjeljka, a Poreska uprava će raditi i danas. Kako je ranije najavio direktor PU Miomir M. Mugoša, plaćanjem tog duga na 60 rata daje se mogućnost onima koji imaju zdravog potencijala da nastave sa radom.
– Nažalost, oni koji se ne prijave za reprogram biće izloženi najtežim mjerama koje Poreska uprava ima na raspolaganju, a to je uvođenje stečaja. Moramo podvući crtu da oni koji mogu da posluju to i nastave, a oni koji zaista ne mogu da svoje poslovanje ne čine još težim i za zaposlene, kojima se ne plaćaju doprinosi, a i za državu gdje se uvećava poreski dug – rekao je Mugoša.
U opoziciji smatraju da je sa reprogramom poreskih potraživanja trebalo početi znatno ranije, kako ne bi došlo do situacije da se zatvaraju radna mjesta jer već ima previše nezaposlenih. Poslanik Aleksandar Damjanović je rekao da je pokretanje prinudne naplate kod poreskih dužnika ustavna i zakonska obaveza Vlade, odnosno nadležnih organa, i mimo činjenice da je isto predviđeno i Zakonom o reprogramu poreskog potraživanja.
– Važeći Zakon o poreskoj administraciji, koji je na snazi više od 15 godina, u odjeljku 10. precizno i sveobuhvatno je propisao proceduru prinudne naplate poreza. Da je samo taj zakon Vlada neselektivno i dosljedno primjenjivala, ne bi došli u situaciju da nam poreski dug danas bude veći od godišnjeg tekućeg budžeta. S druge strane, ne tako davno smo donijeli, takođe na predlog prethodne Vlade, i Zakon o otpisu kamate na poreske i carinske obaveze koji je važio tokom 2014. godine i čiji su dometi veoma upitni i sa stanovišta lica, i pravnih i fizičkih, koja su iskoristila tu zakonsku mogućnost, o čemu najbolje svjedoči spisak „korisnika” tog zakona. Sada imamo na djelu i treći u nizu zakona kojim se pokušava rješavati problem poreskog duga i optimističke najave iz Vlade o mogućim efektima ovog najnovijeg pokušaja za smanjenje poreskog duga – objasnio je Damjanović.
Bio bi srećan, kako je kazao, ako efekti zakona budu u skladu sa optimističnim očekivanjima, ali dosadašnja praksa poštovanja postojećih zakona i uredbi ne ulivaju ni minimalni optimizam.
– Sa budnom pažnjom ću propratiti primjenu zakona, a test će biti rješavanje duga Rudnika uglja, u kontekstu eventualnog pripajanja EPCG. Problemi poreskog duga, poreske nediscipline, izbjegavanje poreskih obaveza ne rješavaju se samo promjenom propisa, već prije svega promjenom ponašanja odgovornih, jakom političkom voljom koje nema, kao i suštinskim mjerama snaženja poreske i carinske administracije, kroz njihovo spajanje u jedan ozbiljan samostalan državni organ, pod direktnom kontrolom Vlade i parlamenta – rekao je on.B.Ma.
Godišnji prihod oko 20 miliona
Uplatom od deset odsto i otplatom na period do kraja godine biće naplaćena 22 miliona eura, objašnjeno je iz Ministarstva finansija. Oni navode da se zakonom o reprogramu podvlači crta, te da će se vidjeti realna naplativost poreskog duga.
Ostatak novca će se naplaćivati na period od pet godina, što je oko 20 miliona godišnje. Naplata do kraja godine biće znatno veća od prvobitnih planiranih 12 miliona eura koliko je predviđeno sanacionim planom.
Kreće obračun sa dužnicima
Očekuje se da se kroz reprogram naplati čak 166 miliona poreskog duga, ocijenjeno je na sastanku premijera Duška Markovića sa direktorom PU Miomirom M. Mugošom, direktorom Uprave carina Vladanom Jokovićem i direktorom Uprave za inspekcijske poslove Božidarom Vuksanovićem. Na sastanku su predstavljeni preliminarni rezultati rada u martu, kao i u prvom kvartalu 2017. godine, koji su pokazali poboljšanje naplate u određenim segmentima i do 30 odsto u odnosu na isti period prošle godine.
– Predsjednik Vlade je istakao da država mora beskompromisno da se obračuna sa onima koji se nalaze na listama dužnika, a nijesu se prijavili za reprogram – navodi se u saopštenju.