Ministarstvo pravde je u poslednjih pet godina isplatilo sporazumno 295.733 eura licima po osnovu neovlašćenog lišenja slobode, pokazuju podaci tog resora. Kako se navodi u izvještaju o radu tog resora za proteklu godinu, zbog neosnovanog lišavanja slobode građanima je plaćeno 55.885 eura i to za 12 sporazuma. To predstavlja duplo povećanje u odnosu na 2015. jer je te godine isplaćeno 21.170 eura, za 11 lica. Pritvor građaninu može odrediti tužilac ili sudija.
Prema ranijim podacima Ministarstva pravde, iz državnog budžeta je po istom osnovu 2012. godine isplaćeno čak 149.158 eura, u 2013 – 54.670, a 14.850. eura u 2014. godini.
Komentarišući trošak nastao po ovom osnovu u prošloj godini, koordinator programa vladavine prava u NVO Građanska alijansa Zoran Vujičić kaže da se radi o očiglednom porastu u odnosu na prethodne dvije godine. On podsjeća da ove cifre nisu do kraja precizne jer se odnose samo na one zahtjeve za naknadu štete čiji su podnosioci sklopili sporazum sa Ministarstvom pravde.
– Međutim, u slučajevima kada se tužilac i ministarstvo ne dogovore, vodi se parnični postupak i za tu evidenciju je nadležan sud a ne Ministarstvo pravde. Greške oko neosnovanih pritvora prave se na relaciji policija- tužilaštvo-sud i tu bi trebalo da se uradi bolja analiza, prije svega, osnova predlaganja pritvora i obrazloženja prilikom određivanja. Takođe analiza bi trebalo da uključi i da li ima tužilaca i istražnih sudija koji „više vole” ovu mjeru u odnosu na druge mjere obezbjeđenja stranaka u sudskom postupku i korelaciju sa kasnijim odštetnim zahtjevima - kaže Vujičić.
Saradnica na programima u Centru za građansko obrazovanje (CGO) Tamara Milaš navodi da je CGO u nekoliko navrata, u proteklih par godina, otvarao pitanje plaćanja nadoknada zbog neosnovanog lišavanja slobode i insistirao da se sistemski otklone pretpostavke koje proizvode ovako visok broj neutemeljenih optužnih zahtjeva jer je nesporno da je problem neosnovanog lišenja slobode proizvodi četiri krupne posledice.
– Prva je šteta za budžet, koji je pripada svim građanima Crne Gore, a koji plaćaju ceh zbog propusta postupajućih tužilaca ili sudija u konkretnom predmetu, gdje se utvrdi neosnovao pritvaranje, odnosno osuđenje. Druga, još teža,šteta je udar na integritet građana koji su žrtve neosnovanog lišenja slobode, što je rezultat neadekvatno izvedenog činjeničnog stanja koje bi moralo da prethodi podizanju utemeljenog optužnog zahtjeva – objašnjava Milaš.
Ona ističe da je treći zabrinjavajući momenat to što vidimo da je iznos naknade u 2016. bio mnogo veći nego u prethodne dvije, što dodatno zabrinjava.
– Očigledno je odsustvo odgovornosti onih koji su svojim postupanjima ili nepostupanjima doveli do neosnovanog pritvora ili osude, ali i do višemilionske štete po budžet. Postavlja se pitanje: kome je u interesu da štiti tužioce i sudije koji proizvode štetu za državni budžet, ali i negativno utiču na nivo efikasnosti i efektivnosti pravosuđa – kaže Milaš.
Važno je, kako navodi, naglasiti da se ovdje radi samo o iznosu koji je isplaćen od Ministarstva pravde, a po osnovu potpunih sporazuma za naknadu štete zbog neosnovanog lišenja slobode, uz napomenu da budžet dodatno opterećuju i brojni preostali zahtjevi koji nijesu okončani sporazumom pred nadležnim ministarstvom.
– Zahtjevi u kojima će oštećena lica svoja prava ostvariti putem parnice, odnosno tužbom pred nadležnim sudom, koji im u najvećem broju slučajeva dosuđuje iznos koji je veći od onog koje im je nadležno ministarstvo prethodno predložilo sporazumom. Ovakva praksa pred nadležnim sudom, koja je češći oblik ostvarenja prava na naknadu štete zbog neosnovanog lišenja slobode, proizvodi četvrtu krupnu posledicu koja podrazumijeva dodatno opterećenje i samog rada sudstva, koje se iznova mora baviti ovim predmetima – navodi Milaš.M.S.
U javnom interesu radilo 214 osuđenih
Direkcija za uslovnu slobodu Ministarstva pravde lani je postupala u 214 predmeta.
– Zaključeno je 214 ugovora o realizaciji kazne rada u javnom interesu i izrađeni individualni programi radnih aktivnosti za osuđena lica, a izvršeno je 140 kontrola po ovom osnovu. Postupano je u 135 predmeta uslovne osude i 12 predmeta uslovnog otpusta o čemu je dostavljeno 127 izvještaja nadležnim sudovima, a u 54 predmeta koja se odnose na izvršenje kazne u prostorijama za stanovanje obavljeni su razgovori sa osuđenim licima, dok će se izvršenje kazne sprovesti nakon realizacije donacije neophodnog dijela opreme od strane Ambasade SAD – navode u ministarstvu.
U javnom interesu radilo 214 osuđenih
Direkcija za uslovnu slobodu Ministarstva pravde lani je postupala u 214 predmeta.
– Zaključeno je 214 ugovora o realizaciji kazne rada u javnom interesu i izrađeni individualni programi radnih aktivnosti za osuđena lica, a izvršeno je 140 kontrola po ovom osnovu. Postupano je u 135 predmeta uslovne osude i 12 predmeta uslovnog otpusta o čemu je dostavljeno 127 izvještaja nadležnim sudovima, a u 54 predmeta koja se odnose na izvršenje kazne u prostorijama za stanovanje obavljeni su razgovori sa osuđenim licima, dok će se izvršenje kazne sprovesti nakon realizacije donacije neophodnog dijela opreme od strane Ambasade SAD – navode u ministarstvu.