Udruženje penzionera Bar broji 7.039 članova, 3.478 muškaraca i 3.561 žena. Starosnih penzionera ima 3.928, invalidskih 1.248, a porodičnih 1.863. Prosječna penzija barskih penzionera je 270,04 eura. Penzije od 121.92 eura prima 517 penzionera, od 121,92 do 178,19 eura dobija 1.399 penzionera, od 178,19 do 284,06 - 2.115 penzionera, a od 284,06 pa do 500 eura prima 2.243 penzionera. Penzije do limita prima 458, a preko limita devet penzionera.
Predsjednik udruženja Husein Iso Matezić podsjeća da udruženje nastoji da nađe način za rješavanje stambenog pitanja oko 100 penzionera. Ranije rukovodstvo Opštine na čelu sa predsjednikom Žarkom Pavićevićem još 2013. godine, na jednom od sastanaka sa penzionerima, obećalo je da će udruženje dobiti stanove u zgradama solidarnosti, koje su već useljene. Godinu kasnije, na godišnjoj Skupštini penzionera, tadašnji potpredsjednik opštine Dragan Simović, kazao je da je Opština uvijek bila adresa na koju su se penzioneri mogu obratiti.
-Što se tiče tih obećanih stanova, o tome više ne razmišljamo, iako smo imali čvrsta obećanja za pet stanova penzionerima. Međutim, mi smo se u međuvremenu obratili predsjedniku opštine dr Zoranu Srzentiću da nam, ako su u mogućnosti, a smatram da jesu, odrede jednu urbanističku parcelu do koje bi bila uređena sva infrastruktura za zgradu, na kojoj bi izgradili 80 stanova, kao što je to urađeno u nekim drugim crnogorskim opštinama. Razgovarao sam sa nadležnima u Opštini, i sada slijedi obraćanje Ministarstvu finansija, a po povratnoj informaciji skupština bi to odmah verifikovala. Plac koji je određen za nas nalazi se na vojnoj ekonomiji. Ovaj naš zahtjev čeka već tri godine. Na osnovu razgovora, očekujemo da u ovoj godini krenemo s gradnjom. Nakon toga, stambena komisija bi imala pune ruke posla. Ići će kod svakog penzionera koji je uputio zahtjev kako bi se uvjerili u činjenično stanje - objašnjava Matezić.
Kako dodaje, u 2016. godini nastojali su da posluju domaćinski.
-Međutim, imali smo nekih većih izdataka. Naime, renovirali smo prozore i ulazna vrata na prostorijama gdje su nam kancelarije. Najveći izdatak nam je plaćanje komunalne takse za terasu kluba na Topolici. Tih izdataka nije bilo dok nismo zatvorili tu terasu, koju je finansirao Fond PIO Crne Gore, a pomogao je i Savez penzionera, na čemu smo im zahvalni. Bili smo zadovoljni što smo to uradili, jer smo na tako nešto dugo čekali. Moram podsjetiti da je terasa prije toga bila ruglo grada. Međutim, da smo znali koliko će to sve da košta, kolike su te opštinske takse, nikada se na tako nešto ne bismo odlučili. Prošle godine smo Opštini za terasu uplatili 2.650 eura. Za nas su to velike pare. Nedavno smo dobili novo rješenje na iznos od 2.680 eura. Godišnja kirija tog kluba na ovaj način ide Opštini. Zakupac kluba nije u mogućnosti da plaća kiriju i taksu za terasu. Zbog toga smo odlučili da se obratimo predsjedniku opštine dr Zoranu Srzentiću da nam pomogne i da kod nadležnih, ako je to moguće, utiče da nam takse smanje barem za polovinu. Imamo obećanje, ali se plašimo da ćemo, ako nam ne smanje troškove, morati da demontiramo stranice terase. Ostaće otvoren prostor, i znaće se zašto je to urađeno, odnosno da nismo imali sredstva da plaćamo taksu. Nadamo se da će ipak državni organi imati razumijevanja za naše mogućnosti – kazao je Matezić, naglašavajući da je mnogo članova barskog udruženja u vrlo teškoj materijalnoj i zdravstvenoj situaciji.
D.S.
Jednokratna pomoć
Prema riječima Matezića, od Fonda PIO, odnosno od resornog ministarstva i vlade, jednom godišnje dobijali su sredstva za jednokratnu pomoć.
-U poslednje četiri godine po tom osnovu podijelili smo jednokratne pomoći za 4.400 penzionera. Pored toga, jednokratnu pomoć davali smo i iz sredstava koja su za tu namjenu, tj. 35 odsto od članarine, i to penzionerima koji su nam se obraćali, a koji su se našli u teškoj zdravstvenoj i finansijskoj situaciji. Ta je pomoć iznosila od 50 do 200 eura. Takvih zahtjeva je bilo preko 700, i skoro smo svim penzionerima izašli u susret. Takođe, moram reći da je svake godine manji broj penzionera koji se javljaju za zimnicu. Poređenja radi, u 2013. godini isporučili smo 617 jagnjadi, a u prošloj godini 236 – rekao je Matezić.