Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti je dobar, ali se ne sprovodi kako treba, a za tri godine od njegovog usvajanja niko nije snosio ni političku, ni prekršajnu, ni krivičnu odgovornost. Na to su ukazali predstavnici opozicije i civilnog sektora u okviru panel diskusije o otvorenosti i odgovornosti nacionalnog budžeta, koju je organizovao Institut Alternativa.
Oni su upozorili da je Zakon o budžetu kršen i da je to konstatovala i Državna revizorska institucija (DRI), ali da budžetska inspekcija i Tužilaštvo nijesu reagovali i utvrđivali prekršajnu, odnosno krivičnu odgovornost, već se sve završavalo na preporukama DRI.
Poslanik Aleksandar Damjanović je naveo da je prva radna verzija Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, koja je rađena 2011. godine sa tadašnjim ministrom finansija Miloradom Katnićem, bila mnogo bolja od zakona usvojenog 2014. godine, kada je na čelo Ministarstva finansija došao Radoje Žugić.
– Prvom verzijom zakona je bila predviđeno nuđenje ostavke ministra finansija u slučaju zloupotrebe budžeta. Mehanizmi predviđeni sistemskim zakonom o budžetu su dovoljni i svode se na prekršajnu odgovornost. Budžetski inspektor je bitna karika u sprovođenju Zakona o budžetu, ali ukoliko radi svoj posao. Do sada smo imali nula prijava i nula mjera u slučaju kršenja Zakona o budžetu – rekao je Damjanović na jučerašnjoj panel diskusiji.
Govornici su ukazali i da je potrebno jačati uticaj DRI, odnosno da organi poput budžetske inspekcije i Tužilaštva treba da bolje prate njihov rad i reaguju kada vrhovna revizija utvrdi kršenje zakona i propisa i nenamjensko trošenje sredstava. Najozbiljnije kršenje propisa, kako je ukazao ekonomista Mladen Bojanić je bilo prilikom izdavanja grancija, što je DRI utvrdila u izvještaju od prije šest godina.
– Vlada je izdala 181 milion garancija za KAP, Željezaru, Željeznicu i staru Pobjedu. Sve garancije su pale, nijedan euro nije naplaćen i niko nije snosio bilo kakvu vrstu odgovornosti. Odbijen je čak i predlog za kontrolnim saslušanjem nadležnih ministara u Skupštini – istakao je Bojanić.
Prema mišljenju poslanice Demokrata Zdenke Popović, budžetska inspekcija je potrebna na državnom i lokalnom nivou i treba da ima nemjerljiv doprinos.
– Ministarstvo finansija očigledno ne želi kvalitetnu kontrolu državnog budžeta. Da nema DRI ne bi znali kako se troši naš novac. Ne postoji nijedna politička, prekršajna ili krivična odgovornost za kršenje Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti za tri godine – naglasila je Popovićeva.
Predsjednik upravnog odbora Instituta Alternativa Stevo Muk je kazao da treba razmotriti zašto je institucija budžetskog inspektora uništena i prije nego je uspostavljena i da li ima političke volje da se ponovo uspostavi.
Generalna direktorica Ministarstva finansija Ana Krsmanović je navela da budžetski inspektor ne treba da radi po planu kontrole, kao ostale inspekcije, već da se angažuje ako postoji neka sumnja u prevaru ili zloupotrebu.
– To je manjkavost zakona i treba je izmijenti u narednom periodu – navela je Krsmanovićeva.
Član Senata DRI Branislav Radulović je naveo da je zakon efikasan onoliko koliko se sprovodi.
– Naš posao završavamo preporukama, čiju realizaciju nakon objave nalaza pratimo i kontrolišemo, dok bi budžetski inspektor na osnovu nalaza eksterne i interne revizije trebalo da podnosi prekršajne prijave – kazao je Radulović.
Istakao je da su opštine imale veliki broj negativnih nalaza, te da je problem što čelnici lokalnih samouprava ne mogu biti predmet javnog saslušanja u državnom parlamentu.
Predsjednik skupštinskog odbora za ekonomiju Vujica Lazović je kazao da u raspravi o budžetu dominira politika, a da ima malo analitike. Zbog toga će, kako je najavio, u Skupštini otvoriti budžetsku kancelariju koja će se baviti nalitikom i snabdijevati poslanike podacima u vezi sa budžetom, po uzoru na Škotsku.D.M.
Novi portal
Institut Alternativa je u okviru jučerašnjeg panela predstavio i novi portal mojnovac.me, koji će svima omogućiti jednostavan prikaz i poređenje budžetskih podataka od 2011. godine do danas.
– Uspjeli smo da izradimo bazu podataka koja sadrži više od 70 hiljada budžetskih stavki i pokrije sedam budžetskih godina. Svaka cifra našla je mjesto na portalu. Podaci su prikazani na jednostavan i razumljiv način – rekao je Muk.
Ta NVO, kako je kazao, pokušava da poveća transparentnost budžetskog procesa i doprinese smanjenju diskrecionih moći kada je riječ o njegovom trošenju.
Ispod prosjeka
U drugom dijelu panela tema je bila otvorenost budžeta. Po indeksu budžetske otvorenosti, koji je za Crnu Goru, radio Institut Alternativa, naša država je dobila 48 od 100 poena. Po tom broju poena Crna Gora ima ograničen pristup budžetu.
Predstavnica hrvatskog Instituta za javne finansije Katarina Ott je navela da je prosječan svjetski indeks budžetske otvorenosti 45. To se odnosi na 115 zemalja. U regionu prosjek je 50 poena, EU 67, a Evropi 62.