Profesor na Katedri za anglistiku Filološkog fakulteta u Beogradu doc. dr Ivana Trbojević Milošević održala je juče na nikšićkom Filološkom fakultetu predavanje na temu „Putevi značenja u komunikaciji”. Povod za njeno gostovanje, kako je pojasnio moderator predavanja doc. dr Goran Radonjić, je i njena nova knjiga „Poruke neizrečenog – ključevi pragmatičke analize”. Pragmatika i semantika, kazala je doc. Trbojević Milošević, sestre su rođene, s tim što prva ide malo dalje u tretmanu onoga što je u fokusu značenja same komunikacije.
– Kao pragmatičare zanima nas da posmatramo i pod analitičku lupu uvodimo i govornika i slušaoca, kao aktivne učesnike u komunikaciji. Znači, ne analiziramo samo ono što je sadržaj neke riječi, rečenice, teksta, već šta se dešava kada „to” bude pušteno u svijet komunikacije od govornika ka slušaocu. Ti odnosi između učesnika su beskrajno složeni i najčešće se u jeziku osjeća razlika u njihovim autoritetima, razlika u njihovim društvenim, obrazovnim, uzrasnim statusima. Nije isto kada priča dijete sa bakom, ili mlada žena sa mnogo starijom kućnom pomoćnicom ili direktor sa najmlađim referentom i obrnuto. Stalno su prisustni odnosi moći i autoriteta i mi stalno moramo da „štelujemo” svoju komunikaciju svjesni tih razlika – kazala je doc. dr Trbojević Milošević.
Ona je navela niz primjera u kojima su govornik i slušalac ili izvorni govornik srpskog jezika ili engleskog, i obrnuto. Međusobne nedoumice, nesporazumi, a nekad dođe i do prekida komunikacije zbog straha ili „blokade” prouzrokovane nerazumijevanjem.
– Takve situacije nalaze se u fokusu interkulturne pragmatike, dakle jednog novog svjetla na pragmatičke fenomene i situacije u kojima dolazi do, s jedne strane kodiranja, a s druge strane dekodiranja poruke i svega onoga što se dešava u tom provodniku između govornika i primaoca poruke. Kada, recimo, predajemo engleski jezik kao strani ističemo tu važnost poznavanja socio-kulturnih okruženja u kojima se jezik koristi, pojasnila je ona.
Bez poznavanja socio-kulturnih razlika, kada su govornik i slušalac iz različitih „govornih područja”, teško da se mogu izbjeći nedoumice u razumijevanju. Komunikacija, kazala je doc. Trbojević Milošević, onda obično krene pogrešnim pravcem jer nedostaju „pragmatične kompetencije” koje su odraz socio-kulturnih razlika uprkos tome što, recimo, koristimo taj jezik koji govorimo ili slušamo.
– Pragmatika negdje nadilazi ono što su interesovanja iz oblasti semantike u onoj mjeri gdje nas zanimaju tumačenje značenja neizrečenog, onog što tehniki nije rečeno, a zapravo jeste namjeravano značenje i načina na koji govornici i sagovornici to uspijevaju da rade – rekla je između ostalog doc. dr Trbojević Milošević.
Organizatori predavanja i razgovora su Ambasada Republike Srbije u Crnoj Gori, Studijski program za srpski jezik i južnoslovenske književnosti, kao i Matica srpska - Društvo članova u Crnoj Gori.
B.B.


Iz života ka teoriji

Doc. dr Ivana Trbojević Milošević pojasnila je da su njeni motivi za knjigu ,,Poruke neizrečenog: ključevi pragmatičke analize” bili prilično mozaički, sakupljala ih je kao komadiće i pod određenim okolnostima sklopili su se u jednu sliku.
– Počela sam da bivam prijemčiva ili osviješćena za uzorke jezika, za ono što su primjeri iz jezika, iz života, koji od jedanput više nijesu mogli da se analiziraju nekim semantičkim aparatom koji je zatvoren, prije su tražili jedan drugi pristup. Želja mi je bila da krenem iz života ka teoriji, a ne obrnuto. Ova knjiga je pisana tako da bude teorijski integrativna – pojasnila je doc. dr Ivana Trbojević. A.Ć.


Putevi značenja

,,Putevi značenja: iz jezika ka komunikaciji” bila je tema razgovora koji je održan i u prostorijama knjižare Matice srpske – Društva članova u Crnoj Gori u Podgorici. Učestvovali su doc. dr Katarina Rasulić, doc. dr Ivana Trbojević Milošević i doc. dr Goran Radonjić, urednik i moderator. Ujedno, predstavljene su knjige ,,Exploring Semantic Relations” doc. dr Katarine Rasulić i ,,Poruke neizrečenog: ključevi pragmatičke analize” doc. dr Ivane Trbojević Milošević.
– Profesorke Rasulić i Trbojević Milošević bave se kognitivnom lingvistikom, semantikom na jednoj strani i pragmatikom na drugoj strani, što i naslovi njihovih knjiga sugerišu. U nekoj osnovi ove dvije knjige, zapravo je pitanje značenja. Knjige obrađuju aktuelne fenomene, a sa druge strane imaju i praktičnu dimenziju. Namijenjene su studentima, kako osnovnih, tako i postdiplomskih studija, ali nijesu isključivo za tu najužu stručnu publiku – kazao je doc. dr Goran Radonjić govoreći o knjigama.
Na pitanje, šta je bio motiv za stvaranje jedne ovakve knjige, doc. dr Katarina Rasulić je istakla da je ta tema proistekla iz potrebe da se upotpuni praznina iz predmeta koji je predaje, semantike engleskog jezika.
– Naime, uočila sam da postoji prilično oštra podjela između leksičke semantike i rečenične semantike u načinu obrade tema. Učinilo mi se da je ta podjela neprirodna jer i leksička i rečenična semantika, zapravo prirodno izviru jedna iz druge i uviru jedna u drugu. Nastojala sam da ih povežem. Ova knjiga, ,,Exploring Semantic Relations”, jeste zapravo most između leksičke i rečeničke semantike – kazala je doc. dr Katarina Rasulić. Cilj joj je, kako navodi, bio da knjiga bude što bogatija primjerima.
Profesori Radonjić, Rasulić i Trbojević Milošević dali su obilje primjera pojasnivši raznolikost primjene polja kojim se ova djela bave, a publika je mogla učestvovati u razgovoru, postavljati pitanja i komentarisati.
A.Ć.