Mart mjesec za gusinjske voćare uveliko je presudan za uspješan rod voća. Vremenskim prilike u martu su nepredvidive. Zato je na poljoprvrednicima da pomognu voćki i da obezbijede izdašnost svojih voćnjaka. Najvažnije je biti oprezan upravo ovih dana – kad se smjenjuju godišnja doba, koja će ove godine, kako se nagovještava ovih dana, biti nepredvidiva i burna.
Sjever naše zemlje, kako ističe voćar Slobodan Bojović ima pretežno planinski tip klime, koji se odlikuje uglavnom oštrijim prelazima iz jednog u drugo godišnje doba, koji su najnestabilniji tokom marta. Iako ima perioda sa umjereno kontinentalnom i mediteranskom klimom, u ovom periodu ovo područje se, kaže on, često nalazi pod uticajem ciklonske aktivnosti iz zapadnog Sredozemlja, kao i prodora hladnog vazduha sa područja Karpata, zbog čega mart karakteriše vrlo promjenljivo vrijeme.
- Sunčane i relativno tople dane vrlo brzo smjenjuje kiša, a često i susnježica i snijeg, dok tople južne vjetrove smjenjuje hladni sjeverac. Krajem marta pojavljuje se period veoma toplog vremena, a za vrijeme stabilnih vedrih dana jutra su hladna s mrazevima, a popodne vrlo topla, pa razlika između minimalne i maksimalne temperature bude značajno velika. Mart je jedan od suvljih, ali i jedan od najvjetrovitijih i vlažnijih mjeseci u godini, a u drugoj polovini ponekad bude i snijega. Voćari u martu rade na ovaploćenju svojih vegetativnih i generativnih podloga i završavaju sa rezidbom voćnih vrsta. Suzbijaju korove i druge štetočine u voćnjacima, što je veoma važan posao, jer vegetacija uveliko kreće i treba se pobrinuti o svemu tome. Obavlja se podmlađivanje i prekalemljavanje voćaka, orezivanje a i prihranjivanje a posađene sadnice se prekraćuju – pojašnjava Bojović.
Ovih dana užurbano radi na grubom čišćenju voća, što obuhvata uklanjanje, zbog snijega, polomljenih grana i osušenih grančica koje više ne mogu imati rodnost, čime se vrši i oblikovanje krošnji, što je primjenjivo sve do pred početak vegetacije, kada slijedi i đubrenje stajskim đubrivom i prskanje.
- Imam oko 200 stabala rodne i najbolje „čačanke”, isto toliko jabuka sorti „janagold” i „ajdara”, i oko 80 stabala krušaka. Prošle godine je ovo voće je podbacilo, zbog više faktora, ali ove godine očekujem da bude ono pravo, naravno ukoliko i u narednom periodu vrijeme bude išlo na ruku. Međutim, postoji opravdana bojazan da se očekivanja i izjalove, jer nije dobro da mart, kao što je ovaj, bude sa ovoliko dana sa visokim temperaturama, što omogućava ranu vegetaciju, a onda, ako u aprilu zahladni i dođe do mraza, pa sve smrzne, „vrag ponio šalu”. Pored đubrenja, za koje isključivo korostim stajnjak, vršim i prskanje protiv parazitskih štetočina koje su prezimile ispod kore voćke. Za prskanje koristim „agram” za suzbijanje korova na voćkama, i „galmin”, koji uništava prezimljavajuće larve. Od skor sam pažnju posvetio i zanavljanju voćnjaka, tako da sam oko 200 stabala šljiva uklonio i sad treba da obnovim šljivik sa novim stablima, najboljom „čačankom”. Radiću na zanavljanju i jabuka i krušaka, tako da ću ubrzo imati mlade voćnjake. Prednost dajem „čačanki”, od kojih dobijam najbolju – ispričao je naš domaćin.
N.V.