Korupcija predstavlja najbitniji problem ljudskih prava u Crnoj Gori, a prisutna je u zdravstvu, obrazovanju i drugim granama vlasti, uključujući i agencije za sprovođenje zakona i sudove, konstatovano je u godišnjem izvještaju američkog Stejt departmenta o ljudskom pravima. Američka vlada upozorava o uticaju vlasti na medije putem oglašavanja iz javnih fondova, nekažnjivosti za ratne zločine, rast broja ubistava. U izvještaju upozoravaju o prenatrpanim zatvorima, neadekvatnoj medicinskoj njezi zatvorenika, problemima porodičnog nasilja i odlaganju restitucije, o prisili policije i zatvorskih čuvara, kao i o problemu selektivnih abortusa.
Stejt department je izrazio zabrinutost zbog diskriminacije i nasilja nad pripadnicima etničkih manjina (Roma, Aškalija, Egipćana, Albanaca, Bošnjaka), te osoba sa invaliditetom i pripadnika LGBT zajednice.
– Nekažnjivost i dalje predstavlja problem, iako je došlo do povećanja gonjenja zbog korupcije, uključujuće i neke visoke zvaničnike vladajuće partije – konstatovano je u izvještaju za 2016. godinu.
Takođe, ukazuju i da zakon predviđa krivične sankcije za korupciju zvaničnika, ali da Vlada ne sprovodi efikasno zakon i korupcija i dalje predstavlja problem.
– Postoje dokazi da su neki vladini zvaničnici umiješani u korupciju prošli nekažnjeno. Javnost gleda na korupciju kao endemsku u vladi i na drugim mjestima u javnom sektoru na lokalnom i nacionalnom nivou. Ovo je posebno slučaj u oblasti zdravstva, visokog obrazovanja, pravosuđa, carina, političkih partija, policije, u urbanizmu, građevinskoj industriji i zapošljavanju – objavljeno je u izvještaju američke vlade.
Konstatuje se da je poboljšan kapacitet Agencije za borbu protiv korupcije, ali i da je i dalje ostao ograničen.
– Politizacija, slabe plate i nedostatak motivacije i obuke državnih službenika čini plodno tlo za korupciju. Korupcija u policiji i neprikladan uticaj vlasti na ponašanje policije i dalje predstavlja problem – piše u izvještaju.
Navode da zakon predviđa javni pristup vladinim podacima, ali zvaničnici još nijesu obezbijedili takav pristup, posebno pristup informacijama o privatizaciji imovine koja je bila u javnom vlasništvu.
Američka vlada je zabilježila slučajeve kršenja prava na mirno okupljanje, neriješen pravni status hiljada lica raseljenih sukoba sa prostora Balkana tokom sukoba 1990. konstatujući da je bilo izvještaja o povredi prava radnika od strane poslodavaca i vlasti, prisilnog rada i rada djece, te diskriminacije prilikom zapošljavanja zbog invaliditeta, pola i nacionalnosti.
– Došlo je do povećanja broja ubistava i pokušaja ubistava između organizovanih kriminalnih grupa. Tokom prvih devet mjeseci prošle godine bilo je osam smrtnih slučajeva i 12 pokušaja ubistva u vezi sa organizovanim kriminalom. Bilo je takvih pet slučajeva u istom periodu 2015. godine – dodaje se u izvještaju.
Navodi se da se čeka okončanje krivičnog postupka protiv komandanta Specijalne antiterorističke jedinice (SAJ) Radosava Lješkovića zbog saučesništva u prikrivanju dokaza u prebijanju Milorada Mija Martinovića, tokom protesta u oktobru 2015. godine.
Stejt department upozorava da su sistemske slabosti, kao što su politički uticaj i odugovlačenje postupaka, smanjili povjerenje javnosti u efikasnost i nepristrasnost sudstva.
– Veliki broj zahtjeva za povraćaj imovine za privatne i vjerske objekte, oduzete tokom komunističkog doba, ostali su neriješeni. I privatni pojedinci i organizacije, kao što je Srpska pravoslavna crkva, kritikovali su Vladu zbog kašnjenja u rješavanju ovog problema – navedeno je u analizi američke vlade.
Tokom prošle godine, kako se navodi, nije bilo fizičkih napada na novinare, ali su mediji izvijestili o prijetnjama i napadima na imovinu predstavnika medija.
– Mnogi napadi iz prethodnih godina ostali su neriješeni ili nijesu imali sudske odluke. Dana 27. oktobra Viši sud u Podgorici je počeo proces protiv istraživačkog novinara Jova Martinovića i 13 drugih lica, koji je optužen za navodno učešće u trgovini drogom. Reporter se izjasnio da nije kriv, insistirajući da su njegovi kontakti sa drugim optuženima čisto vezani za njegov rad kao novinara. Brojne međunarodne i lokalne organizacije kritikovale su trajanje pritvora Martinoviću prije suđenja i pozvali vlasti da osiguraju pravično suđenje. Apelacioni sud je 12. aprila još jednom potvrdio odluku Višeg suda u Podgorici, kojom je Damir Mandić osuđen na 19 godina zatvora kao saučesnik u ubistvu Duška Jovanovića, glavnog i odgovornog urednika dnevnog lista „Dan” 2004. godine. Drugi mogući počinioci i nalogodavci ubistva ostali su nepoznati. Vlada je 30. juna ponudila milion eura kao nagradu za informaciju koja bi dovela do hapšenja Jovanovićevih ubica – navodi Stejt department.
Napominju da je Vlada obnovila komisiju za praćenje istraga napada i prijetnji nad novinarima i medijima.
– Predsjednik Komisije i zamjenik glavnog i odgovornog urednika „Dana” Nikola Marković navodi da je vlast ometala rad Komisije, ne dozvoljavajući njenim članovima pristup relevantnim podacima. Parlament je 20. jula stvorio ad hok odbor koji će nadgledati istragu o napadima na novinare i medije – piše u izvještaju.
U izvještaju o ljudskim pravima se ističe da su se nezavisni i pro-opozicioni mediji žalili na nepravedan tretman i ekonomske pritiske od strane ministarstava i državnih agencija. Pozivaju se na izvještaje Centra za građansko obrazovanje (CGO) da se selektivnom i netransparentnom distribucijom javnih sredstava stvrara nepravedno medijsko okruženje i oblik takozvane „meke cenzure”.A.O.
Tužba
Američka vlada konstatuje da crnogorsko zakonodavstvo ne sadrži odredbe o kleveti, ali da se mediji suočavaju sa tužbama zbog klevete u parničnim postupcima.
– Tokom godine, Osnovni sud u Podgorici donio je odluku po tužbi sestre bivšeg premijera Mila Đukanovića, Ane Kolarević, protiv dnevnog lista „Dan”. Kolarevićeva je 2015. tužila „Dan” za klevetu zbog izvještavanja o njenom navodnog učešću u šemi mita u vezi sa privatizacijom telekomunikacione kompanije. Kolarević je prethodno dobila tri slična slučaja protiv „Dana”, „Vijesti” i „Monitor”, a svaki je morao da plati 5.000 eura na ime odštete. Provladini tabloidi nastavili su da vode kampanje protiv pojedinaca i organizacija koji su kritikovali Vladu. U jednom takvom slučaju, Tea Gorjanc Prelević, izvršna direktorica Akcije za ljudska prava, tužila je Pink M televiziju za klevetu, a 17. maja Osnovni sud i Podgorici je presudio u njenu korist i kaznio Pink M sa 1.000 eura – dodaju u izvještaju.