Državne institucije nijesu ispunile očekivanja kada je u pitanju borba protiv korupcije i organizovanog kriminala, ocijenjeno je na desetoj Nacionalnoj antikorupcijskoj konferenciji, koju je organizovao MANS. Ministar pravde i potpredsjednik Vlade Zoran Pažin oštro je kritikovao izostanak rezultata institucija koje se bave otkrivanjem, procesuiranjem i sankcionisanjem korupcije, poručujući da se lično izborio za veće plate tužilaca i da visoka primanja moraju biti propraćena i dobrim rezultatima. Ministar je istakao da ne vjeruje da rezultati izostaju zbog neznanja, jer su organizovani brojni seminari, treninzi i obuke, a učinci izostaju zbog manjka posvećenosti. Poručio je da u tom slučaju „neodgovorne treba prozvati imenom i prezimenom i zamijeniti profesionalnijim i odgovornijim”.
– Kao građanin i ministar nisam zadovoljan učinkom državnih institucija zaduženih za otkrivanje, procesuiranje i sankcionisanje korupcije, niti mogu biti zadovoljan jer statistika još pokazuje da se najznačajniji slučajevi iniciraju od strane NVO, kao što je MANS, a ne od strane organa nadležnih za otkrivanje i krivično gonjenje ovih krivičnih djela. Nisam zadovoljan sa efektima primjene Zakona o oduzimanju imovine stečene kriminalnom djelatnošću – kazao je Pažin otvarajući konferenciju.
On je istakao da MANS ima moralno pravo da govori o korupciji u Crnoj Gori jer neprikosnoveno i istrajno ukazuje na njeno postojanje, jednako kao što ukazuje i na potrebu da se protiv nje bori.
Izvršna direktorica MANS-a Vanja Ćalović Marković izjavila je da se reforme i borba protiv korupcije u Crnoj Gori svode na mijenjanje zakona, usvajanje planova, zapošljavanje službenika, ali da su konkretni rezultati nula ili blizu nule. Istakla je da kada pogledamo statistiku, vidimo da ceh korupcije plaćaju oni na najnižem nivou društvene hijerarhije.
– Saobraćajni policajac ako je korumpiran može ugroziti nečiji život, ali korupcija na najvišem nivou uništava generacije. Imamo gomile nelegalno sagrađenih objekata, opustošene fabrike tokom privatizacija, ali se građani i dalje ne obraćaju institucijama kada imaju problem jer im ne vjeruju, jer djeluje da nijesu spremni da ih zaštite. Oni koji prijave korupciju bivaju hapšeni i prijavljivani – kazala je Ćalović Marković, dodajući da je saglasna da je prevencija korupcije dobra, ali je i represija izuzetno značajna.
Istakla je da u Crnoj Gori konstantno izostaje odgovornost za izostanak rezultata.
Šef Delegacije Evropske unije (EU) u Podgorici Aivo Orav smatra da je Crna Gora ostvarila određen napredak u srpečavanju korupcije, ali da se i dalje suočava sa izazovima u toj oblasti.
Ambasadorka SAD Margaret En Ujehara poručila je da Crna Gora ima podršku njene države u sprovođenju reformi vezano za vladavinu prava.
Ambasador Njemačke Hans Matern pozvao je Crnu Goru da ulaže u krivično gonjenje, pa i u prevenciju korupcije. Otpravnik poslova britanske ambasade u Podgorici Gavin Vesi smatra da se napredak u borbi protiv korupcije može ostvariti samo kroz konstruktivni dijalog, saradnju i partnerstvo, da svako ima odgovornosti i da to počinje od pojedinca.
Viši tužilac u tužilaštvu Hamburga u Njemačkoj Gerhald Brinker kazao je da njegova država ima slab pravni okvir za sprečavanje pranja novca, pa lica koja steknu sredstva u drugim državama korupcijom novac donose na račune u Njemačkoj. On je naveo da to ima loše strane po Njemce jer utiče, na primjer, na povećanje cijena nekretnina. Brinker je istakao da koruptivna djela češće čine lica koja imaju više novca, nego siromašni.
Sudija Zoran Smolović rekao je da je Apelacioni sud do sada u radu imao 93 krivična djela koja su imala neki od elemenata korupcije, a u 55 slučajeva izrečene su osuđujuće presude. Pojasnio da su najčešće optuživani direktori preduzeća, načelnici komunalne policije, potpredsjednik opštine, službenici policije, sekretari i savjetnici u institucijama.
Predsjednik Upravnog odbora Instituta Alternativa Stevo Muk ocijenio je da kada govorimo o borbi protiv korupcije imamo težak poraz na planu represije i prevencije. On je istakao da postoji tvrda vjera da bi represija, kada bi je bilo, bila najbolja prevencija, ali je nema.
Direktor Monitoring programa MANS-a Vuk Maraš smatra da je Crna Gora šampion kada je u pitanju uspjeh da jedan osrednji akt, kao što je Zakon o sprečavanju korupcije, obesmisli do kraja. On je naveo da u Savjetu ASK imamo četiri lica koja su predstavnici političkih partija, koji su „za direktora izabrali najgoreg kandidata, kojem je glavna preporuka bila partijska poslušnost i porodična povezanost sa aktuelnim premijerom“.
M.S.
Marovići neće izbjeći kaznu
Ministar pravde je poručio da Marovići neće izbjeći služenje zatvorske kazne iako uzimaju državljanstvo Srbije.
– Ministarstvo pravde neće dozvoliti bilo kakav vid zloupotrebe prava i očekujem da će oba Marovića izrečene kazne izdržavati u Crnoj Gori – poručio je Pažin.
Sklopili 18 sporazuma
Specijalni tužilac Veljko Rutović saopštio je da je prošle godine Specijalno tužilaštvo u oblasti koruptivnih krivičnih djela naredilo sprovođenje istrage protiv 43 počinioca, a zajedno sa istragama iz prethodnog perioda imali su u radu istrage protiv 55 osoba. Pojasnio je da je nakon završenih istraga optuženo 26 lica, a zaključeno je 18 sporazuma o priznanju krivice zbog zloupotreba službenog položaja.
– Sudovi su već usvojili 14 sporazuma i na osnovu njih su donijete osuđujuće presude. U svim zaključenim sporazumima kazne su zatvorske, s tim što je u nekima dodata i novčana sankcija. U nekim slučajevima naređena je i uplata novca u humanitarne svrhe. Ukupna oduzeta imovinska korist po sporazumima iznosila je oko 23 miliona, a za humanitarne svrhe je uplaćeno oko 32.000 eura – naveo je Rutović.
Dodao je da je u svakom sporazumu sa osumnjičenim dogovoreno da se vrati imovinska korist pribavljena krivičnim djelom, te da taj institut treba češće koristiti.
Direktor istraživačkog centra MANS-a Dejan Milovac pitao je da li je u 18 slučajeva o priznavanju krivice kompletirana finansijska istraga, te ako nije, kako je tužilaštvo došlo do cifre koju treba da vrate i kako je odredilo kaznu zatvora. Milovca je interesovalo gdje je pravda kada se dva policajca zbog primanja mita od 500 eura osude na po godinu dana zatvora, a bivši predsjednik opštine Bar Žarko Pavićević bude osuđen godinu, a oštetio je državu za dva miliona.
Rutović je kazao da neće komentarisati kazne, te da još nijesu završene finansijske istrage za lica koja su potpisala sporazum o priznanju krivice.
Tužilac je, komentarišući prodaju imovine i selidbu porodice Marović u Srbiju, kazao da se „sloboda kretanja i nastanjivanja nikom ne može uskratiti“.
Predsjednik opštine Budva Dragan Krapović ocijenio je da su sporazumima o priznanju krivice dobili lošu imovinu kao kompenzaciju štete, te da finansijske istrage nisu sveobuhvatne.
Advokat MANS-a Veselin Radulović kazao je da se za najteža djela zloupotrebe službenog položaja izriču minimalne ili kazne ispod minimuma, iako mogu ići do 12 godina. Istakao je da naši sudovi sada rade samo kao šalteri na kojima se ovjeravaju potpisi, a nijedna presuda po sporazu o priznanju krivice nema obrazloženje.
On je ocijenio da je budvanski slučaj, u kojem je osuđen bivši visoki funkcioner DPS-a Svetozar Marović, prije svega politički obračun.
Smjenom vlasti protiv pošasti
Glavni i odgovorni urednik „Vijesti” Mihailo Jovović smatra da se samo smjenom vlasti, i to u više ciklusa, možemo izboriti sa korupcijom. On je istakao da narod treba da shvati da su u državnom budžetu naše, a ne pare Mila Đukanovića, te da ne treba da strahujemo da ako on ode s vlasti, neće biti para za plate i penzije.
Zamjenik glavnog i odgovornog urednika „Dana” Nikola Marković istakao je da se Komisija za istrage napada na novinare suočava sa nizom opstrukcija, administrativnih i suštinskih.
– Nova komisija je formirana u septembru, a tek prije nekoliko dana smo dobili pristup tajnim podacima. Mandat komisije je dvije godine, a mi smo dozvolu čekali šest mjeseci i još dva ćemo čekati uputstvo kako i gdje da koristimo te podatke. Tu nastupa suštinski problem jer dobijamo neupotrebljivu dokumentaciju. Mi ne radimo istrage, to je posao drugih organa. Nećemo mi da prosuđujemo ko je kriv, nego da vidimo ima li opstrukcija u tužilaštvu i drugim organima – izjavio je Marković.
On je upozorio da i dalje izostaju rezultati u istragama napada na novinare i medije, te da se još ne zna ko su ubice Duška Jovanovića, kao ni napadači na Tufika Softića i ko je izvršio bombaški napad na „Vijesti”.
– Nema iskrene političke volje da se riješe napadi na novinare – ocijenio je Marković.
Dobijaju više prijava nego sve institucije
Direktor istraživačkog centra MANS-a Dejan Milovac istakao je da njihova NVO dobija više prijava za sumnju u korupciju nego sve državne institucije zajedno. On je rekao da tužilaštvo ne doživljava NVO i medije kao saveznike, nego više kao neprijatelje.
–Postoji percepcija funkcionera da oni ne moraju da odgovaraju na naša pitanja, te smatraju da je dovoljno da podnesu jedan suvoparni godišnji izvještaj – kazao je Milovac.
Novinar i medijski analitičar Dragoljub Duško Vuković smatra da za istraživačko novinarstvo ne treba mnogo novca, već samo dosta volje. On je naveo da se sada izmjenama Krivičnog zakona pokušava spriječiti kritika, te da se preko navodne zaštite sudova i tužilaštava pokušava braniti Vlada od kritika.
Regionalni koordinator Transparensi internešenela Kornelija Abel je navela da političke elite ne žele jaku borbu protiv korupcije, jer su za to potrebne nezavisne institucije oslobođene političkog uticaja.
Najviše korupcije gdje je najviše para
Član Senata Državne revizorske institucije Branislav Radulović istakao je da državna revizija ukazuje na nezakonitu ili nepravilnu potrošnju novca, a na drugima je, prije svega na tužilaštvu, da otkriju da li je bilo korupcije ili nekog drugog krivičnog djela. On je naveo da korupcije ima najviše tamo gdje su velike količine novca, a u „crnogorskom državnom budžetu imamo 1,5 milijardi eura, a ako 0,5 odsto ode na korupciju lako je izračunati o koliko novca je riječ“.
Član Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama Radenko Lacmanović smatra da nijesu ispoštovane sve obaveze koje se odnose na transparentnost rada institucija. On je naveo da je očekivao više proaktivnog objavljivanja informacija, ali je praksa pokazala da taj institut nije zaživio.
Direktor Uprave za javne nabavke Mersad Mujević rekao je da javnost uvijek sa sumnjom u korupciju gleda na tendere, ali da se radi o procesu koji se sve više unapređuje u pogledu transparentnosti.
Koordinator Sektora za prevenciju korupcije u Agenciji za sprečavanje korupcije (ASK) Mladen Tomović je odgovarajući na pitanje koji su visoki funkcioneri prekršili Zakon o sprečavanju korupcije kazao da su sva imena dostupna na sajtu institucije koju predstavlja.