Ministar finansija Darko Radunović kazao je da u protekle dvije sedmice, koliko su predstavnici misije MMF-a boravili u Crnoj Gori u okviru redovnih konsultacija, nije razgovarano o sklapanju bilo kakvog aranžmana.
– Vezano za aranžman sa MMF-om nijesmo razgovarali, ali on uvijek postoji kao opcija. Nijesmo razrađivali detalje, ali on može da bude jedno od rješenja. Nadam se da neće, ali ne isključujem mogućnost da može biti – kazao je Radunović na jučerašnjoj konferenciji za novinare povodom redovne godišnje misije MMF-a.
Prema njegovim riječima, mjerama i utvrđivanjem budžeta za ovu godinu ostvarena je ušteda od 3,2 odsto BDP-a, što je prema MMF-u, 2,5 odsto. Istakao je da su procjene Vlade da će do 2019. imati budžetski deficit koji će probijati kriterijume Mastrihta, te da će u 2020. godini biti ostvaren suficit, iz kojeg će stvoriti uslove za servisiranje javnog duga.
– Najviše obaveze nas čeka u 2019, 2020. i 2021. godini, kada će postojati potreba za refinansiranjem obaveza – rekao je Radunović.
Najavio je i da bi finansijska strategija trebalo da bude usvojena do kraja drugog kvartala, a njen cilj je stvaranje pretpostavki za povećanje fiskalne stabilnosti. Istakao je i da bi bilo lako primijeniti porez na akcize za cigarete i alkoholna pića, ali da su, sa druge strane, osjetljive mjere koje bi opteretile građane. Kazao je da će preispitati način beneficiranog radnog staža i prijevremenog odlaska u penziju.
– Moramo vidjeti i te najviše penzije. Vjerovatno ćemo morati naredne godine da razmišljamo da penzije ne usaglašavamo, što bi bila moguća mjera za narednu, eventualno za 2019. godinu – rekao je Radunović.
U naredne dvije godine, osim penzija, moguće je i zamrzavanje plata u javnom sektoru, koje se, kako je kazao, neće smanjivati, a dodao je i da neće biti novih zapošljavanja.
– Varijabila može biti predmet smanjivanja – kazao je on.
MMF je, prema riječima šefa misije Martina Petrija, u cilju smanjenja deficita i javnog duga, predložio Vladi smanjenje troškova za naknade za majke, mjere kojima bi se spriječilo prijevremeno penzionisanje, uvođenje akcize na ugalj, kao i povećanje kriznog poreza. Preporuka Vladi je da u naredne tri do četiri godine preduzme dodatne mjere koje bi u neto iznosu donijele prinos od oko dva odsto BDP-a.
– Preporuke predstavljaju mogućnost za izbor opcija, a Vlada će ih razmotriti kako bi ih implementirala na srednji rok – kazao je on.
On smatra da su izdvajanja za zarade u javnom sektoru i penzije relativno visoka u poređenju sa međunarodnim okruženjem. U MMF-u očekuju i povećanje javnog duga, koji će dostići vrhunac 2019. godine, kada će, kako je kazao, sa garancijama iznositi nešto manje od 90 odsto BDP-a, odnosno 85 odsto BDP-a, ne računajući garancije.
– Zabrinuti smo za sposobnost Vlade da ga refinansira, ali smo vidjeli da je i Vlada svjesna izazova i već je preduzela značajne mjere uključene u budžet za ovu godinu – rekao je on.
Naglasio je i da su rashodi iz budžeta za penzije relativno visoki, iz razloga što je ranije, ad hok odlukama omogućeno radnicima da odu u prijevremenu penziju, a u MMF-u smatraju da treba preduzeti mjere kako bi se spriječio prijevremeni odlazak u penziju. MMF, kako je kazao, vjeruje da bi se rashodi za penzije mogli znatno smanjiti na pravičan način i na kratak rok tako što bi se penzije uključile u poresku osnovicu poreza na dohodak građana, što bi se odnosilo samo na one sa visokim primanjima. Takođe, penzioneri bi mogli da plaćaju doprinos za zdravstveno osiguranje koji bi se ocjenjivao u odnosu na iznos u kome su njihove penzije iznad prosječne. Smatraju i da su izdvajanja za socijalna davanja relativno visoka, ali i da nijesu dobro usmjerena.
J.V.
Na teret budžeta 260 hiljada
Radunović je, odgovarajući na pitanja novinara vezano za isplatu potraživanja bivših radnika „Radoja Dakića”, kazao da u ovom trenutku ima pet presuda iz Strazbura, po kojima isplata treba da bude do 15. marta u iznosu od cirka 260 hiljada eura, koje će biti isplaćene na teret budžeta.
– U ovom trenutku nijesmo razrađivali i nijesmo napravili nikakav plan po kojem bi svi ti radnici mogli da se naplate na teret budžeta – rekao je Radunović.
Predlažu akcize na ugalj
MMF predlaže uvođenje akciza na ugalj.
– Troškovi u smislu lokalnog zagađenja od uglja su visoki. Ako imate veću cijenu uglja, imaćete manju potrošnju i zagađenje, a veće podsticaje da se ulaže u čistije vrste energije. Naravno, veća cijena uglja moraće da se prenese na višu cijenu električne energije, jer njena proizvodnja u određenoj mjeri zahtijeva ugalj, ali to održava stvarni trošak koji ugalj ima kada je u pitanju korišćenje električne energije za njega – rekao je Petri.
Smatraju i da ima prostora za povećanje akciza na cigarete, alkohol, gorivo i zaslađena pića, kao i da bi niža stopa PDV-a mogla da se poveća na polovinu standardne, dok bi neke od stavki koje se oporezuju po nižoj stopi mogle da se oporezuju po standardnoj. Predlog je i da se krizni porez poveća na 13 odsto na neko vrijeme. MMF očekuje ekonomski rast u Crnoj Gori od 3,4 odsto u ovoj godini.
Guverner Radoje Žugić je kazao da su Vladi dostavljene izmjene i dopune Zakona o dobrovoljnom restrukturiranju, o CBCG, a najavio je i dostavljanje predloga zakona o sanaciji banaka.