Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) predložila je kriminalizaciju nezakonitog bogaćenja funkcionera, podmićivanja poslanika i odbornika, „subvencijsku prevaru”, apelujući na Ministarstvo pravde da ta krivična djela uvede u Krivični zakonik (KZ). Iz te nevladine organizacije (NVO) su ocijenili da bi kriminalizacija ovih djela omogućila lakše dokazivanje i procesuiranje najčešćih krivičnih djela sa elementima korupcije, te da bi se na taj način suzio prostor za korupciju.
Set komentara na predložene izmjene i dopune Krivičnog zakonika MANS je dostavio Ministarstvu pravde.
– Ponovo smo preporučili kriminalizaciju nezakonitog bogaćenja javnih funkcionera jer smo svjedoci životnog standarda crnogorskih državnih funkcionera koji se ne može objasniti prihodima iz legalnih tokova. MANS je tokom prethodnih godina obrađivao brojne slučajeve koji su sadržali elemente konflikta interesa i nezakonitog bogaćenja, a najekstremnije primjere predstavljaju Svetozar Marović i milioni njegove supruge na tajnim švajcarskim računima, ali i slučaj bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića, čija ljubav prema skupim i brzim „BMW” vozilima i nekretninama na prestižnim lokacijama nije mogla biti zadovoljenja iz njegovih zvaničnih prihoda – poručeno je iz MANS-a.
Kako smatraju, kriminalizacija nezakonitog bogaćenja bi doprinijela borbi protiv korupcije u zemlji i bržem i efikasnijem dokazivanju tih slučajeva od strane tužilaštva. Podsjećaju da Konvencija Ujedinjenih nacija za borbu protiv korupcije, koju je Crna Gora ratifikovala 2006. godine, preporučuje državama potpisnicama da razmotre mogućnost usvajanja zakonskih i drugih mjera koje mogu biti neophodne kako bi se utvrdilo krivično djelo, kada se počini namjerno, nezakonito bogaćenje, to jest znatno uvećanje dobara javnog funkcionera koje on ne može razumno objasniti, s obzirom na njegov legalni dohodak. Iz MANS-a ukazuju da je nezakonito bogaćenje dosad kriminalizovano u čak 44 zemlje koje su ratifikovale ovu konvenciju.
– Osim ovog krivičnog djela, MANS je predložio i kriminalizaciju podmićivanja poslanika, odnosno sankcionisanje radnje kada poslanik ili odbornik zahtijevaju ili prime mito ili prihvate ponudu ili obećanje mita kako bi glasali na određen način. Svjedoci smo da tužilaštvo dosad nije bilo u mogućnosti da se adekvatno postavi prema sve češćim sumnjama u političku korupciju, naročito prilikom glasanja poslanika i odbornika u korist zakona ili planske dokumentacije kojima se direktno podilazi profitnom interesu tajkuna, a na štetu javnog interesa – navode iz MANS-a.
A.O.
Ukinuti porugu
Društvo profesionalnih novinara Crne Gore (DPCG) zatražilo je od Ministarstva pravde da ukine stavove iz Nacrta Krivičnog zakonika, kojim se planira uvođenje krivičnog djela „poruga”. Generalni sekretar DPNCG Mila Radulović izrazila je zabrinutost zbog stavova kojima je propisano uvođenje krivičnog dijela „poruga” za sud i tužilaštvo, posebno jer je zbog toga, pored novčane, predviđena i zatvorska kazna.
– Predložena rješenja mogu otvoriti prostor za ugrožavanje sloboda izražavanja, kao jedne od temeljnih osnova demokratskog društva. Nesporno je da su nezavisnost i samostalnost pravosuđa važni, ali se ne bi smjelo zabraniti analiziranje njihovih odluka sa aspekta prava javnosti da zna. Posebno nas zabrinjava činjenica da je predviđena zatvorska kazna za one koji „javno izlože poruzi sud i tužilaštvo”, a što je preširoka formulacija i podložna ličnom tumačenju onih koji o tome odlučuju. A to će biti upravo sudije i tužioci o kojima je i riječ u spornom članu – kazala je Radulovićeva.
Strože kazne za napadače na novinare
U Krivični zakonik (KZ) trebalo bi uvrstiti odredbe kojima bi se propisale drastičnije kazne za napadače na zaposlene u medijima, smatraju u Sindikatu medija. Predsjednica tog sindikata Marijana Camović smatra da Ministarstvo pravde treba da uvrsti takve odredbe u KZ, ističući da dosadašnja kaznena politika ne daje rezultate, što potvrđuje i broj neriješenih slučajeva napada na novinare.
– Zajedno sa NVO Akcija za ljudska prava se zalažemo i te predloge smo dostavili i formalno Ministarstvu pravde, za uvođenje novih krivičnih djela „napad na novinare u vršenju profesionalnih zadataka” i „sprečavanje novinara u vršenju profesionalnih zadataka” te dopunu postojećih krivičnih djela „teško ubistvo” i „teška tjelesna povreda”. Tim izmjenama bi država pokazala da razumije kompleksnost situacije u kojoj se nalaze novinari i poslala jasnu poruku da su napadi na njih neprihvatljivi i opasni – kazala je Camovićeva za „Dan”.