Poslednjih godina u Crnoj Gori izražen je interes za eksploataciju ukrasnog kamena što je pozitivna aktivnost u domenu korišćenja sopstvenih prirodnih resursa. U rimsko doba kamen brda Visočice i Gradine, kod Kolašina, ugrađen je u Manastir Morača.
U Crnoj Gori se grade brojne građevine, poslovne i stambene, i nijedan ne izbjegava primjenu ukrasnog, odnosno arhitektonsko-građevinskog kamena za spoljašnja i unutrašnja oblaganja. On objektima daje dekorativnost i savremenost, čime povećava i njihovu vrijednost.
Ukrasni kamen, odnosno njegovi proizvodi – ploče, nabavljaju se sa raznih strana, a uvozni materijali imaju prednost. To se najviše odnosi na mermere i magmatske stijene koje, zaista imaju kvalitetnu prednost u odnosu na karbonatne stijene – krečnjake koji čine ukrasni kamen Crne Gore.
U Crnoj Gori ima stijena svih vrsta, ali u eksploataciji su samo karbonatne, pretežno krečnjaci, rijetko dolomiti.
Istraživanja i eksploatacija ukrasnog kamena u proteklom periodu bila je ekstezivnog karaktera. Otkriveno je više desetina nalazišta kamena dekorativnih svojstava. Više njih privedeno je eksploataciji od koja su neka i danas aktivna. Međutim, neka su ostala indicirana ili nedovoljno istražena. Neki majdani su napušteni.
Izvedena istraživanja u Crnoj Gori pokazala su prisustvo stijena dekorativnih svojstava sedimentalnog porijekla (karbonati-krečnjaci, dolomiti), magmatskog porijekla (vulkanske stijene) i metamorfnog porijekla (mermeri, mermerasti krečnjaci, mermerne breče). Dosadašnja istraživanja ukazala su na perspektivnost krečnjaka i mermera. Vulkanske stijene do sada nijesu bile predmet značajnih istraživanja na ukrasni kamen.
U Crnoj Gori je više desetina nalazišta ukrasnog kamena od kojih se neka eksploatišu i proizvode blokove za rezanje u ploče različitih dimenzija. To se odnosi na krečnjake, dijelom dolomiti. Ove stijene lako se režu u ploče, glačaju i poliraju. U pogledu mehaničkih osobina daleko zaostaju za mermerom. Poznata su dva prerađivačka centra ukrasnog kamena u Crnoj Gori, lokalizovana u Danilovgradu. U ovom prostoru je i nekoliko majdana eksploatacije ukrasnog kamena (krečnjaci). Mermeri i mermerne breče po svojim fizičkim i mehaničkim svojstvima predstavljaju dragocjenu sirovinu u dekorativne svrhe. Nijesu nepoznati u Crnoj Gori. Otkriveni su u blizini Kolašina u Skrbuši i na Žoljevici (brdo kod Andrijevice).
U proteklom periodu bili su pretežno predmet osnovnih istraživanja, a djelimično i eksploatisani (mermerne breče). Za mermere se može praktično reći da su samo indicirani. Imajući u vidu javljanje mermera i mermernih breča na tlu Crne Gore, kao i rastući trend za uvozom ploča ovih vrsta stijena za potrebe građevinarstva, bilo bi svrsishodno da se povećani interes za dekorativne materijale u Crnoj Gori usmjeri ka istraživanju i eksploataciji u Skrbuši i Žoljevici. Nije mali broj domaćih interesenata koji bi mogli biti budući koncesionari. Nalazišta ukrasnog kamena Skrbuše i Žoljevice javljaju se u geološki vrlo starim terenima koji su unazad stotine miliona godina i kasnije, pretrpjeli tektonske poremećaje koji su uticali na kompaktnost stijenskih masa. Shodno ovome treba sprovesti detaljna istraživanja, koja bi pored ostalih parametara dala ocjenu kompaktnosti stijenskih masa kao nezaobilazne osnove za procjenu rezervi blokova industrijskog kvaliteta.
Dr Dušan Dragović,
dipl. inž. geologije
Od Kolašina prema Mateševu
Na prostoru Skrbuše, 15 kilometara jugoistočno od Kolašina prema Mateševu, javljaju se tri varijeteta ukrasnog kamena: mermerne ploče, bijeložuti mermer i i sivi mermer. U gornjem tlu rijeke Skrbuše, javljaju se šarene mermerne breče, bijeložuti mermer i sivi mermer. Na brečama je vršena ograničena eksploatacija blokova. Ostali varijeteti su samo indicirani. U jednoj su kontinuiranoj zoni nekoliko stotina metara na desnoj obali Skrbuše. Mermerne breče izgrađene su od fragmenata mermera svijetlokrem, bjeličaste do tamnocrvene boje. Pripadaju grupi kompaktnih stijena, vrlo malog upijanja vode, umjerenog habanja, visoke čvrstine na pritisak. Lako se obrađuju (ploče) dobro poliraju, dajući visoki sjaj.
Bijeložuti mermer – javlja se u nastavku pojasa breča. Osnovna boja je bijela kamuflirana svijetložutom. U istočnom dijelu mermer je kompaktan i masivan. Pripada grupi tvrdog, kompaktnog kamena, visoke čvrstoće na pristanak. Sivi mermer – javlja se u sjeveroistočnom dijelu nalazišta. Predstavlja bočni prelaz bijeložutog mermera. Javlja se u vidu monolita iznad korita Skrbuše. Istih karakteristika je kao i bijeložuti mermer.
Lokalitet Skrbuša ima povoljne infrakstuture karakteristike (put, voda)
Žoljevica
Žoljevica (1.510 m.n.v), na osam kilometara sjeverno od Andrijevice, poznata kao „mermerno brdo”, ima mermer, petrografski determinisan kao bijeli mermerasti krečnjak, sivi mermerni krečnjak i šareni brečasti mermerasti krečnjak.
Bijeli mermerasti krečnjak javlja se u zapadnom dijelu Žoljevice. Masivne je teksture. Tektoniziran. Mogućnost naslaga oko 30 metara. Visoke čvrstine, male poroznosti. Dobre otpornosti na habanje.
Sivi mermerasti krečnjak ima najveće prostranstvo na brdu Žoljevica (istočni dio). Masivan, male poroznosti. Siv u nijansama. Sa zapunjenim prslinicama limonitnom materijom. Dobre čvrstine na pritisak. Malo upijanja vode. Moćnosti oko 50 metara.
Šareni, brečasti mermerasti krečnjak javlja se u centralnom dijelu brda Žoljevica. U kamenu se smjenjuju rumenkaste do bijeličaste mase koje daju izgled brečoidnosti. Masa kamena je prošarana bijelim, kalcitskim venama što je čini dekorativnom. Kamen je kompaktan, dobre čvrstine na pritisak i male poroznosti.