Srpski jezik počeo je da diše Savinim duhom, kazao je đakon Nikola Marojević, u besjedi povodom praznika Svetog Save. Tim povodom, sveštenstvo nikšićke Saborne crkve Sv. Vasilija Ostroškog Čudotvorca služilo je juče svetu liturgiju uz učešće hora „Sv. novomučenik Stanko“, kojim rukovodi profesor Lenka Durutović.
Brojni Nikšićani sabrali su se u svojoj svetinji kako bi proslavili prvog srpskog arhiepiskopa i prosvetitelja, i prema riječima đakona Marojevića, najvećeg srpskog sina, oca i podvižnika, prvopastira i učitelja.
Đakon Marojević je govorio o životu mladog princa Rastka, njegovoj odluci da napusti raskoš kraljevskog dvora i posveti se anđeoskoj čistoti. Nepogrešivo je znao, rekao je đakon Marojević, da se Hristova nauka među Srbima može raširiti jedino ako se riječ Božija bude tumačila na njima razumljivom jeziku – što na tragu Svete braće Kirila i Metodija i čini uvodeći u Srpsku crkvu slovensko bogosluženje, a osnivanjem Srpske pravoslavne crkve uspio je da obezbijedi budućnost srpskom rodu. Srpski jezik počinje da diše Savinim duhom.
– Svetosavlje kao način života, kao put ka potpunom ostvarenju čovjeka, duboko je zapretano u temeljima srpske nacionalne svijesti i moralnih zakonitosti, na kojima počiva etika našeg naroda. Bez obzira na sva iskušenja i istorijska i savremena, svjesni smo da je Svetosavlje nemoguće istisnuti iz duše našega naroda. Ono kao savršeni akord obilježava sav naš unutarnji život. Nas kao naroda Božijeg, svetog srpskog i izabranog. Svetosavlje je u stvari jedan od odgovora na tajnu čovjekovog pozvanja i prizvanja u ovom i u onom svijetu. Sv. Sava istinski vodič na tom putu. Sveti orijentir koji privlači kao magnet svakog čovjeka koji prepozna Hrista i prihvati blagi jaram njegove samožrtvene ljubavi – rekao je đakon Marojević.
Kako je istakao, nije slučajno Savin otac Sveti Simeon Mirotočivi pisao zavještanje srpskom rodu da čuva jezik, koji je biće bića svakog naroda.
– Srpski jezik je žila kucavica srpskom rodu u svim vremenima. Zato nije čudno da oni koji nipodaštavaju i vrijeđaju svetost našeg Save, udaraju svim silama i na osnovne stubove srpskog naroda – jezik i Crkvu. Ne samo da se u Crkvi čuvaju jezik i vjera – u njoj se, što vidimo na primjeru Sv. Save, i zadobijaju. Sava je izmolio i od Boga i od ljudi autokefalnost Srpskoj pravoslavnoj crkvi, ne iz želje za dijeljenjem i posebnošću, nego znajući da je to najčvršći temelj za svako buduće pokoljenje. Nema Srba bez Srpske crkve i jezika, kao što nema spasenja izvan Crkve. Crkva je jedna i nema zamjene ni izgovora. Bilo koje vrste. Kao što je jedan Trolični Bog – naglasio je đakon Marojević.
Zvona sa kotorskog Hrama Svetog Nikole i Katedrale Svetog Tripuna, tradicionalno su se juče oglasila svečanom zvonjavom simbolično pozivajući građane drevnog Kotora na slogu, zajedništvo i suživot koji se u tom gradu vjekovima baštini. U Kotoru je juče u jednom danu obilježen 27. januar Sveti Sava, a to je i dan kada „Lodama“ pohvalama Svetom Tripunu zaštitniku Kotora, počinju Tripundanske svečanosti.
Paroh kotorski protojerej-stavrofor Momčilo Krivokapić poručio je vjernicima da se tradicija suživota u Kotoru mora poštovati.
– Ono što nas je danas okupilo je svetinja koja jedina ne razdjeljuje, jer iz svetinje izvire ljubav. Današnji dan nas, prema tradiciji, okuplja bar od sredine 19. vijeka. Prva ćirilična knjiga u Kotoru je štampana 1790. godine kod Andreola, mi je čuvamo – kazao je Krivokapić.
B.B.-B.M.
Pola vijeka od osvećenja hrama
Svetom arhijerejskom liturgijom, svetosavskim recitalom i podjelom paketića djeci u Tivtu juče je obilježen Savindan, hramovna slava Crkve Svetog Save i Tivatske pravoslavne parohije. Liturgiju je služio mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije koji je nakon službe podijelio paketiće djeci koja su polaznici vjeronauke. U svojoj besjedi on je podsjetio da Crkva Svetog Save obilježava 50 godina od osvećenja i pokrenuo akciju freskopisanja unutrašnjosti hrama.
– Hvala Bogu da nas svuda ima i da se svuda slavi Sveti otac naš Sava. Ovo je godina i kad obilježavamo pedesetogodišnjicu osvećenja ovoga svetog hrama u vrijeme blaženopočivšeg patrijarha srpskog Germana i mitropolita crnogorsko-primorskog Danila – poručio je mitropolit Amfilohije. Ž.K.