Inspekcija zaštite na radu Uprave za inspekcijske poslove u poslednjih pet godina registrovala je 32 slučaja pogibije radnika na radnom mjestu. Takođe, 162 radnika su doživjela teške povrede, a desilo se i devet kolektivnih incidenata koji su ugrozili zdravlje i život zaposlenih.
Sagovornici „Dana” smatraju da statistika inspekcije samo svjedoči o lošoj zaštiti na radu i da se situacija mora hitno mijenjati.
U Upravi za inspekcijske poslove „Danu” su saopštili da su inspektori rada za oblast zaštite i zdravlja na radu u toku prošle godine obavili 21 uviđaj povreda na radu, od čega su se četiri uviđaja odnosila na povrede na radu sa smrtnim ishodom, 14 na teške i tri na kolektivne povrede na radu.
– Smrtne povrede na radu su se dešavale u građevinarstvu, eksploataciji šume i elektroprivredi. U građevinarstvu je to bio slučaj pada sa visine, u eksploataciji šume udarac drveta u glavu, a u elektroprivredi udar struje visokog napona. Nakon izvršenog uviđaja, inspektori rada za oblast zaštite i zdravlja na radu dostavili su spise predmeta nadležnom tužilaštvu ili sudu na dalji postupak. U slučaju prekršaja iz oblasti zaštite i zdravlja na radu, inspektor preduzima propisane upravne mjere i radnje (ukazivanje, donošenje rješenja o otklanjanju nepravilnosti, donošenje rješenja o privremenoj mjeri zabrane rada), kao i izricanje novčanih kazni izdavanjem prekršajnog naloga u iznosu od 500 eura do 15.000 eura za pravno lice, od 30 eura do 1.000 eura za odgovorno lice i od 250 eura do 10.000 eura za preduzetnika. Takođe, podnosi zahtjeve za pokretanje prekršajnog postupka, kao i krivične prijave – kažu u inspekciji.
Lani su inspektori zbog prekršaja iz oblasti zaštite i zdravlja na radu izdali 720 prekršajnih naloga vrijednih 213.970 eura. Donijeli su dva zaključka o novčanom kažnjavanju od 1.000 eura zbog neizvršavanja rješenja o otklanjanju nepravilnosti i podnijeli devet zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka.
U slučaju povrede na radu, nadležni sud određuje vrstu kazne za poslodavca.
U Udruženju zaštite na radu kažu da Crna Gora ima dobar zakonodavni okvir koji radnicima na papiru garantuje bezbjednost, ali problem se javlja kod primjene propisa zbog još uvijek nedovoljne svijesti i kod poslodavaca i kod zaposlenih da se zakonski propisi moraju primjenjivati i dosljedno sprovoditi u cjelosti, a ne djelimično ili nikako.
– Znatno je poboljšana situacija u oblasti nabavke ličnih zaštitnih sredstava, posebno u građevinskoj djelatnosti, gdje je situacija doskoro bila katastrofalna.
Raduje činjenica da danas u Crnoj Gori ima oko 400 lica visoke školske spreme sa položenim stručnim ispitom za zaštitu na radu, tako da poslodavci sve češće angažuju takva lica za poslove zaštite na radu, ali postoji problem nedovoljnog znanja i zaštite na radu kod određenog broja stručnih lica. Vrijedno je pomenuti da su donijeti propisi iz zaštite na radu u velikoj mjeri, što se Crne Gore tiče, usaglašeni sa propisima u EU. Upoređujući današnju situaciju sa onom od prije 10, 15 godina, stanje zaštite na radu se znatno popravilo i sa aspekta organizacije i sprovođenja Zakona o zaštiti na radu, kao i sa aspekta inspekcijskog nadzora, ali u nedovoljnoj mjeri kod mnogih poslodavaca – kaže predsjednik Udruženja Zdenko Janković.
Prema riječima Sandre Obradović iz Unije slobodnih sindikata, zaštita zaposlenih na radu trebala bi da bude prioritet svakog poslodavca. Ona ističe da visoka cijena zaštitne opreme nikako ne smije biti izgovor za ugrožavanje života zaposlenih.
– Nikako se ne smije čekati da se desi neka tragedija pa da reagujemo. Od života nema ništa vrednije. Mi imamo dobar zakonodavni okvir, ali izostaje primjena, i tu bi inspekcija više trebala da reaguje i spriječi eventualne tragedije – istakla je Obradovićeva.
M. S.
Premor čest uzrok tragedija
Janković navodi da se sa ekspanzijom gradnje u Crnoj Gori naglo povećao i broj smrtnih ishoda na radu, naročito u građevinskoj djelatnosti. On smatra da se smrtne povrede najčešće dešavaju zbog premora zaposlenih, koji rade i po 10 sati dnevno, često bez dana nedjeljnog odmora.
– U većini slučajeva, do smrtne povrede dolazi usled nepoštovanja propisanih mjera zaštite na radu. Dakle, skoro uvijek je posrijedi ljudska greška, bilo da su u pitanju sami nastradali radnici ili neprimjenjivanje mjera zaštite na radu od strane poslodavca. Velika gradilišta sa iskusnim poslodavcima i stranim investitorima veoma su dobro organizovana sa aspekta zaštite na radu, a u većini slučajeva tragedije se događaju u objektima gdje imamo neprijavljena gradilišta i poslodavce sa nedovoljno iskustva – kazao je Janković.