Nerasvijetljeni napadi na novinare, jaki politički i poslovni interesi i pritisci nad medijima najveći su problemi sa kojima se suočavaju medijski radnici u Crnoj Gori uoči 23. januara – Dana novinara Crne Gore, ocijenili su sagovornici „Dana“. Oni izražavaju skepsu da se pri sadašnjem stanju stvari situacija može poboljšati, ukazujući da do danas nije riješeno ubistvo osnivača i glavnog i odgovornog urednika „Dana“ Duška Jovanovića, koje se desilo prije skoro 13 godina. Za taj zločin osuđen je jedino Damir Mandić, na 19 godina zatvora, i to za saučesništvo.
Predsjednik Komisije za istrage napada na novinare i urednik „Dana” Nikola Marković izjavio je da i ovaj praznik struke dočekujemo sa brojnim nerasvijetljenim napadima na naše kolege i u atmosferi gdje medijski talog pokušava srozati i uništiti sve što su generacije novinara decenijama stvarale.
– Nedostatak političke volje da se otkriju nalogodoavci napada na naše kolege i urede uslovi medijskog poslovanja i te kako utiču da se novinari ne mogu osjećati slobodno i bezbjedno u svom radu. Umjesto slobode i jednakosti, danas u Crnoj Gori možemo govoriti o favorizovanju režimskih štampanih i elektronskih medija. Umjesto da se afirmiše istraživačko novinarstvo, koje će biti najveći kontrolor vlasti i njene moći, imamo situaciju da poltronsko novinarstvo sve više uzima maha. Nažalost, mediji postaju kusur u dilovima vrha režima i raznoraznih tajkuna, a prvo što u takvim situacijama strada jesu profesionalni standardi. Zbog toga već godinama imamo situaciju da raznorazni medijski savjeti služe ne za podizanje kvaliteta u medijima, već da budu režimska batina u obračunu sa nezavisnim medijima. Da nade ipak ima, i da postoji kakva takva vrsta građanskog otpora takvim namjerama, govori i podatak da su nezavisni štampani mediji najtiražniji i da im se najviše vjeruje – istakao je Marković.
Milka Tadić Mijović iz „Monitora“ smatra da su najveći problemi za novinarsko društvo svi neriješeni slučajevi napada na novinare. Ona je napomenula da država, ni nakon toliko godina od ubistva osnivača i glavnog i odgovornog urednika „Dana“ Duška Jovanovića pa preko napada na brojne kolege, do danas nije uspjela da riješi te slučajeve.
– Problem je što ova vlast ima svoje medije, privilegovane medije, kojima, kao što smo vidjeli po istraživanjima CGO, usmjerava najveći dio oglašivačkog kolača. Samom takvom preraspodjelom su nejednaki uslovi na tržištu – upozorila je Tadić Mijović.
Napominje da je država najveći oglašivač u ovoj zemlji, i da vlast takvim finansiranjem iz javnih fondova pokušava da ekonomski podrije kritičke medije.
– Problemi su nepostojanje fer uslova na tržištu. To je jedan od problema, ali se mediji suočavaju i sa ostalim vrstama pritisaka – dodala je ona.
Iz Centra za građansko obrazovanje (CGO) ukazali su na sve teži položaj novinara i nezavisnih medijskih kuća u Crnoj Gori, kao i na nezainteresovanost vlasti da doprinesu stvaranju povoljnog ambijenta za razvoj medija.
– Do danas su ostali brojni nerasvijetljeni fizički napadi na novinare u Crnoj Gori, na nezavisne medijske kuće i njihovu imovinu, ali i ubistvo glavnog i odgovornog urednika dnevnog lista „Dan” Duška Jovanovića. Poslednih godina, ovom teretu koji stoji na leđima svih koji rade u medijima, dodaju se i drastično otežani uslovi rada novinara i posledični odlazak mnogih iz ove profesije zbog loših primanja, a što sve ima svoj izraz i u padu profesionalnosti izvještavanja – ocjenjuju u ovoj NVO.
Podsjetili su da i njihovo poslednje istraživanje pokazuje da finansiranje medija iz javnih fondova u Crnoj Gori ostaje neregulisano, nekontrolisano i netransparentno, a da potrebne zakonske intervencije nijesu napravljene.
– Postojeći zakonski okvir ne prepoznaje potencijalnu vezu između finansiranja medija iz javnih fondova po različitim osnovama i uticaja tog novca na slobodu medija i ekonomsku (ne)stabilnost medija, niti posmatra odluke o oglašavanju kao mogući vid diskriminacije medija i pokušaja uticaja na uređivačku politiku. Ovo istraživanje godinama ukazuje da država vrši neprimjeren uticaj na medijsko tržište, kroz netransparentna i selektivna finansijska izdvajanja javnih sredstava, putem oglašavanja i reklamiranja, ali i druge vidove finansiranja medija – navode u CGO.
CGO naglašava da je uloga medija u razvoju demokratskog društva nezamjenjiva i da su vlasti dužne da svim medijima i novinarima obezbijede uslove za slobodan rad, bez pritisaka i bilo kojeg oblika cenzure.
Prema prošlogodišnjem izvještaju Fridom hausa, Crna Gora je nazadovala na polju medijskih sloboda. Naša država je sa 39. pala na 41. mjesto u Evropi i ima status djelimično slobodne zemlje kada je u pitanju sloboda medija. Reporteri bez granica Crnu Goru su prošle godine stavili na 106. mjesto na svijetu po pitanju slobode medija. Od ostalih zemalja regiona, Crna Gora je po ovom izvještaju bolja samo od Makedonije. A.O.
Sve gore
Povodom Dana novinara Crne Gore, Sindikat medija apelovao je na solidarnost među zaposlenima u medijima.
– Ne okrećite glavu od problema koje imaju ljudi koji rade sa vama i ne ostavljajte ih same. Udružujte se, osnivajte sindikate i udruženi utičite na uslove u kojima radite. Ako nijeste saglasni sa zahtjevima nadređenih i njihovim viđenjem novinarstva, kažite im to. Ako ne ukažete na problem, on se nikad neće riješiti – poručili su iz Sindikata.
Dodali su da je u protekle tri godine 725 radnih mjesta u medijima ugašeno.
– Mediji se gase i ratuju između sebe, na Kodeks novinara se malo ko osvrće i po svim parametrima situacija je iz godine u godinu sve gora – ocjenjuju u ovoj organizaciji.
Pokretači promjena
Novinari, kao nosioci informativnih i obrazovnih uloga, pokretači pozitivnih promjena i kontrolori vlasti, zaslužuju bolji status u društvu, a obaveza sistema je da radi na unapređenju tih uslova, poručeno je iz institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda.
Iz te institucije su čestitali svim zaposlenima u medijskom sektoru 23. januar, Dan novinara Crne Gore, i poželjeli uspjeh i napredak u radu.
– Nesporno je da novinari kao nosioci informativnih i obrazovnih uloga, pokretači pozitivnih promjena, kontrolori vlasti i svjedoci svih društvenih procesa, zaslužuju bolji status u društvu, a obaveza je sistema kao cjeline da kontinuirano radi na unapređenju tih uslova, prije svega u ekonomskom i bezbjednosnom, ali i u svakom drugom smislu – navodi se u saopštenju Zaštitnika.
Borba za život i profesionalizam
Direktorica i glavna urednica Televizije Prva Sonja Drobac poručila je da se crnogorsko novinarstvo bori za život i profesionalizam. Ona smatra da postoje dvije glavne prijetnje kojima su mediji i novinari danas izloženi u Crnoj Gori.
– Prva je činjenica da su mnogi drugi interesi – politički, biznis ili iz nekih drugih centara – jači od interesa profesionalizama u Crnoj Gori. To je jedna stvar koja nas opterećuje. Druga se tiče ekonomije, odnosno činjenice da svi mi koji živimo od ove profesije, živimo i radimo pod prijetnjom malog tržišta. Naše tržište je malo i na takvom tržištu mediji su jako teško samoodrživi. Te dvije stvari praktično određuju naše novinarstvo danas. Crnogorsko novinarstvo bori se za život i profesionalizam, i između te dvije prijetnje, scile i haribde, pokušavamo da plovimo – kazala je Drobac za „Dan“.
Ona smatra da skoro i ne postoji mogućnost da će situacija biti bolja.
– Teško da će tržište biti veće, što ne znači da na to ne može da se utiče. Zajednički rad medija i ako bi nas vodila ideja profesionalizacije i regulacije tržišta, to bi moglo da dovede do rasta tržišta. Ali to je utopija upravo zbog prvog problema – zbog političkih i biznis interesa. Ali, sada se umnožavaju centri koji takođe žele da imaju uticaj, koji kontrolišu medije, umnožavaju se oni koji imaju mogućnost da utiču na funkcionisanje medija. S druge strane, mediji ne rade ništa da bi ojačali interes profesionalizma – ukazala je Drobac.