V
isina javnog duga, koji je za narednu godinu projektovan na 74,75 odsto BDP-a je zabrinjavajuća. Javni dug ukazuje na krizu i loše stanje u kojem se nalaze finansije Crne Gore, pogotovu jer to zaduživanje nije dovelo do povećanja životnog standarda građana ili smanjenja nezaposlenosti, kazao je Miloš Konatar (URA) u razgovoru za „Dan”.
– Kvantitativno povećanje javnog duga nije samo po sebi problem ukoliko ima za rezultat povećanje BDP-a. Naravno, pod uslovom da je to povećanje veće od rasta javnog duga, a da sve to proizvede povećanje životnog standarda i smanjenje nezaposlenosti. Međutim, u Crnoj Gori je od 2006, javni dug porastao za 1,9 milijardi eura, sa 600 miliona na 2,5 milijarde eura, odnosno 400 posto. U istom periodu BDP je porastao za 1,3 milijarde eura, sa 2,1 na 3,4 milijarde, što je rast od 62 odsto, a to vrijeme broj nezaposlenih se povećao za 10.000, dok je spoljno-trgovinski deficit porastao za 500 miliona od 2006. i sada smo u minusu od 1,1 milijardu eura. Dakle, povećanje javnog duga nije rezultiralo proporcionalnim povećanjem BDP-a, naprotiv, Crna Gora je danas visoko zadužena zemlja, koja nije u stanju da otplaćuje dugovanja, već se dugovi vraćaju tako što se iznova i još više zadužujemo. Crnoj Gori su neophodne reforme i snažan zaokret u ekonomskoj politici, koji će zaustaviti dalja zaduživanja i propadanje zemlje – kazao je Konatar.
Upitan za komentar, vezano za novo zaduživanje Vlade, koje je za narednu godinu planirano na 445 miliona, Konatar je kazao da nas je Vlada uvela u začarani krug sve većeg zaduživanja, što je pogubno za finansije i ekonomiju.
– Crna Gora se dnevno zadužuje 1,5 miliona eura, a plan Vlade je da se do 2020. zaduži za 2,2 milijarde. Vlada u ovom trenutku živi od kredita, koje će vraćati građani. To se najbolje vidi u činjenici da je čak 25 odsto budžeta za 2016. iz kredita i pozajmica. Samo za kamate za kredite Crna Gora će ove godine platiti 96 miliona, a u naredne četiri godine preko 360 miliona. Za malu ekonomiju ovaj nivo zaduženja je neizdrživ i pod hitno se mora donijeti moratorijum, tj. stopirati dalja neproduktivna zaduživanja – kazao je on.
Konatar smatra da je Ministarstvo finansija ranije trebalo da uradi sanacioni plan, što je, podsjeća, bila i zakonska obaveza tog resora.
– Svojim nečinjenjem Vlada nas je dovela u situaciju da će javni dug na kraju 2017. iznositi nevjerovatnih tri milijarde eura. Upozoravali smo i ranije da ćemo doći u ovu situaciju. Nažalost, svi plaćamo cijenu neodgovorne i loše ekonomske politike koja, očigledno, nije bila u stanju ni da predvidi, ni da rješava probleme – rekao je on ističući da su Crnoj Gori u ovom trenutku ozbiljne krize potrebni stručni, odgovorni i hrabri ljudi, spremni da se uhvate u koštac sa problemima, a ne kao do sada, oni koji bespogovorno štite interese malobrojne kaste na vlasti.
Komenatarišući sanacioni plan, on je kazao„kakva nam je Vlada, takav nam je sanacioni plan”.
– Umjesto solidarnosti sa građanima, Vlada pokazuje solidarnost sa sebi bliskim tajkunima i propalim biznismenima opraštajući im 650 miliona poreskog duga. Neprihvatljivo je da Vlada sanacionim planom kao naplativi poreski dug navodi samo 120 miliona od ukupno 770 miliona, koliko iznosi ukupan dug. Da stvar bude gora, u 2017. su planirali da naplate čitavih 12 miliona. O naplati carinskog i duga po osnovu koncesija, u Vladi, gledajući sanacioni plan, nijesu ni razmišljali. Nemoralno je i neodgovorno smanjiti naknade majkama, ukidati dječji dodatak, smanjivati socijalna davanja, a istovremeno povećavati troškove za službena putovanja i reprezentacije funkcionera. Ne smiju se mjere štednje sprovoditi na način da uzimate od onih kojima najprije treba pomoći – smatra Konatar.
Sanacioni plan, kako je kazao, ne može ostvariti puni efekat ako se sprovodi preko leđa građana, što je sada slučaj.
– Vlada je povećala akcize na sve vrste goriva, što će neminovno usloviti dalja poskupljenja, a što će najteže podnijeti najranjiviji slojevi stanovništva i građani koji ne pripadaju uskom krugu ljudi bliskih vlasti. Ne možemo govoriti o efektima sanacionog plana, a da imamo poreski dug od 770 miliona, koji Vlada nema namjeru da naplati – naveo je on naglašavajući da se opet bježi od realnosti i problemi guraju pod tepih.J.V.
I Milo da plati dug za porez
Država najprije mora stopirati svako dalje neproduktivno zaduživanje, a da bi to bilo moguće, mora se voditi domaćinska ekonomska politika. Zlatno pravilo stabilnih finansija je da se ne smije trošiti više nego što se zaradi. U najkraćem roku mora se naplatiti poreski dug, bez izuzetka. Svako mora platiti dug državi, pa i sam Đukanović čija firma duguje preko 60 hiljada eura za porez – kazao je Konatar.
On je naglasio da se nova ekonomska politika mora bazirati na znanju i da država mora da postiče razvoj preduzetništva i malih i srednjih preduzeća.
– Moramo aktivno učestvovati u otvaranju novih radnih mjesta i pomagati investitorima, ne samo stranim nego i domaćim. Država mora pomoći razvoj malih porodičnih proizvođačkih pogona, a u tome puno aktivniju ulogu mora imati Investiciono razvojni fond – naveo je on ističući da se mora podsticati razvoj izvoznih proizvodnih grana, te da je siguran da se može izvoziti znanje.
On je ubijeđen i da osim turizma ima još dosta toga da se ponudi.
– Svako u Crnoj Gori mora imati jednake šanse, a ne samo grupa odabranih koja uzima sve poslove po ustaljenoj šemi korupcije, što mora da prestane. Potrebni su investitori, koji će ulagati u Crnu Goru poštujući zakone i principe održivog razvoja, kao i prava radnika, kao i da vjeruje da Crna Gora zaslužuje bolju, odgovorniju i pošteniju vlast.
Reforme se ne smiju odlagati
Upitan za komentar da li je država imala osnova da planira izdavanje garancija od 48 miliona, Konatar je kazao da su pale garancije građane u proteklih pet godina koštale 180 miliona, te da se radi o poslu za tužilaštvo, kao i da zabrinjava planirano izdavanje novih garancija. Ocjenjujući ukupnu ekonomsku situaciju, Konatar je kazao da je ona zabrinjavajuće loša, jer su praktično svi ekonomski parametri u crvenom.
– Crna Gora više ne smije odlagati neophodne reforme. Potreban je snažan zaokret i nova ekonomska politika, zasnovana na znanju, a ne na korupciji i pljački građana. Potrebna je strategija za nova radna mjesta i smanjenje nezaposlenosti, jer je preko 40 hiljada ljudi nezaposleno, a osim što je stopa nezaposlenosti skoro 18 odsto, posebno zabrinjava stopa nezaposlenosti među mladima od preko 40 odsto – naveo je on.
Nova ekonomska politika, kako je kazao, mora njegovati znanje i ljude kao ključne resurse.
– Dok god u Crnoj Gori političari budu imali po nekoliko stanova ili im budemo poklanjali stanove vrijednosti od preko 200 hiljada, a profesori i naučnici živjeli kao podstanari – mi kao društvo ne možemo ići naprijed – naveo je on.
Crna Gora je, kako je kazao, sprovela „divlju” tranziciju koja je finalizovana pljačkaškom privatizacijom i rezultirala otpuštanjem radnika, rasprodajom resursa i gašenjem najvrednijih privrednih subjekata.
– Privatizacija sprovedena po mjeri i za interese ljudi bliskih šefu DPS-a Milu Đukanoviću je opljačkala i unazadila Crnu Goru što je, uz korupciju, jedan od glavnih uzroka loše ekonomske situacije kakvu imamo danas u Crnoj Gori – rekao je Konatar.