-Čelnik republikanske većine u Senatu SAD Mič Mekonel nije posvećen stavljanju na dnevni red protokola o pristupanju Crne Gore NATO-u, objelodanio je list „Gardijan” u tekstu o mogućem crnogorskom članstvu u Zapadnom vojnom savezu. Londonski list naglašava da se u Vašingtonu trenutno odigrava prava drama iza zatvorenih vrata u vezi sa odlukom da se podrži članstvo Crne Gore u NATO-u.
Razlog je, kako se ističe, što republikanska većina, posebno nakon izbora Donalda Trampa za predsjednika SAD, ne želi dalje da provocira odnose sa Rusijom, dajući podršku članstvu Crne Gore u Alijansi, uprkos pozivima sa brojnih adresa da se to pitanje što prije zatvori i da prije nego što Tramp u januaru stupi na funkciju Amerika obavi ratifikaciju.
Da bi se ratifikovao crnogorski protokol, potrebna je dvotrećinska većina u Senatu SAD, nakon čega odluku u poslednjoj fazi potpisom treba da potvrdi američki predsjednik. U utorak, kako navodi „Gardijan”, Komitet Senata za spoljne poslove glasao je da se protkol potvrdi i uputi Senatu, i to nakon višemjesečnog čekanja.
– Ali Mič Mekonel, moćni vođa Senata, nije posvećen stavljanju Crne Gore na dnevni red. Senat tek treba da preuzme rad na velikom aktu o finansiranju, kako bi se izbjegao prekid finansiranja od vlade, a nekoliko senatora protive se uzimanju dodatnog posla – konstatovao je „Gardijan”.
Portparol senatora Mekonela, Don Stujart, kako tvrdi londonski list, saopštio je da nije moguće reći da li će se to promijeniti „od sada i vremena kada aktuelni mandat istekne”.
– Neizvjesnost je uznemirila tradicionalne NATO pristalice sa obje strane, i u inostranstvu. Na desničarski orijentisanoj konferenciji o odbrani u Kaliforniji u subotu, gostujući ministri odbrane razgovarali su o tome da li SAD i dalje vrednuje NATO, pošto ga je Tramp rekao da je „zastarao”. Ipak, Majk Tarner, kongresmen iz Ohaja i ključni NATO zagovornik na Kapitol Hilu, rekao je da želi da poželi „dobrodošlicu Crnoj Gori u porodici NATO-a” – navodi ”Gardijan”.
Citirana je i Sju Kej Braun, nekadašnja ambasadorka SAD u Crnoj Gori, koja je istakla da je „neophodno da se nastavi pritisak, da se održi, te da se stvar završi ranije a ne kasnije”.
Braun ukazuje da će se implikacije pridruživanja Crne Gore NATO-u – ili odugovlačenja potvrde njenog članstva, naročito u SAD – vjerovatno osjetiti u istočnim evropskim zemljama koje se nalaze bliže ruskim granicama, a koje bi mogle da traže članstvo u Zapadnoj vojnoj alijansi.
– Ako se to može završiti do kraja mandata administracije, onda će biti poslat snažan signal onim zemljama koje žele da budu članice NATO-a da NATO održava politiku otvorenih vrata. Ako se posvetite zadacima koji treba da budu odrađeni, NATO je otvoren za vas. To je put kojim je Crna Gora krenula i Rusija treba da ga prihvati i da onda idemo dalje – kazala je Braun.
Kako navodi britanski list, podrška članstvu Crne Gore, male balkanske države, nije bila neminovna u odlazećoj Obaminoj administraciji.
– Nekoliko ključnih ličnosti u Bijeloj kući i Stejt departmentu moralo je da bude uvjereno da je Crna Gora preduzela dovoljne korake u borbi protiv korupcije u državi i jačanju demokratske, civilne kontrole nad svojom vojskom prije nego što su podržali obavezu da zaštite Crnu Goru od napada, što je garancija koja je centralni element saveza kakav je NATO – zaključio je „Gardijan”. M.V.
Traže da se hitno odlučuje
Kako navodi „Gardijan”, aplikacija Crne Gore da postane 29. članica Zapadnog vojnog saveza snažno je podržana od Bijele kuće i Pentagona, ali njen status je neriješen u Senatu, koji će idućeg četvrtka završiti zakonodavne sjednice.
– I uprkos tome što Senat može da riješi pitanje Crne Gore u januaru, stručnjaci za evropsku bezbjednost pozivaju senatore da to urade što prije kako bi se osiguralo da SAD formalno podrži širenje NATO-a prije nego što Barak Obama napusti funkciju 20. januara, a da bi se smanjio rizik da će se Donald Tramp tome suprotstaviti kao predsjednik – navodi „Gardijan”.