Odbor Regulatorne agencije za energetiku danas će nastaviti sjednicu sa predstavnicima energetskih subjekata i izaći sa podacima o utvrđenim iznosima regulatorno dozvoljenog prihoda koji se transponuje u cijene i naknade, kao i cijenama koje će ti subjekti primjenjivati u narednom regulatornom periodu, a nove cijene struje važiće od 1. januara.
Ti bi prihodi mogli da utiču na rast cijena električne energije i to između jedan i tri odsto. Iz RAE je nedavno saopšteno da ne bi trebalo da dođe do prevelikih odstupanja od sadašnje cijene, odnosno da maksimalno povećanje može biti do tri odsto, ali postoje kalkulacije da bi, kako zbog eventualnog poskupljenja cijene kilovat sata struje, tako i zbog naknada za podsticaj proizvodnje struje iz obnovljivih izvora, računi mogli da budu veći između pet i sedam odsto.
Ukoliko bi došlo do poskupljenja električne energije od tri odsto, to znači da bi cijena kilovata, koja sada košta 8,38 centi bez PDV-a, odnosno 9,97 centi sa uračunatim PDV-om poskupila 0,299 centi, odnosno kilovat električne energije koštaće građane 10,26 centi.
To znači da bi prosječan račun, koji je u oktobru iznosio 29,9 eura, u slučaju povećanja od tri odsto bio uvećan za 0,87 eura. Do uvećanja računa, međutim, ne mora da dođe samo zbog poskupljenja kilovata struje, već i zbog povećanja iznosa naknada za podsticaje iz obnovljivih izvora energije.
Na visinu računa utiču cijena aktivne energije, koja čini oko 45 odsto računa, zatim regulatorni prihod energetskih kompanija, odnosno Crnogorskog elektroprenosnog sistema, Crnogorskog elektrodistributivnog sistema i Crnogorskog operatora tržišta električne energije, kao i obnovljivi izvori energije, odnosno podsticaji koji se daju za male hidroelektrane, vjetroelektrane i solarne sisteme. U slučaju da dođe do uvećanja računa za sedam odsto, prosječan račun bi bio veći za 2,093 eura. Ukoliko bi struja poskupila tri odsto, te ako se iznos poskupljenja pomnoži sa ukupnim brojem aktivnih brojila, kojih je u Crnoj Gori oko 300 hiljada, to znači da bi građani na mjesečnom nivou platili 269 hiljada eura više, a u slučaju povećanja od sedam odsto, to bi značilo 627,9 hiljada eura mjesečno. Na godišnjem nivou po osnovu poskupljenja od tri odsto građani bi platili ukupno 3,2 miliona eura, a u slučaju poskupljenja od sedam odsto godišnje bi platili još 7,53 miliona.
Prema zakonu, električna energija naredne godine može poskupiti najviše sedam odsto, a u 2018. i 2019. godini po šest odsto. Građani su do sada platili oko pet miliona eura za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, a novac je plaćen firmama čiji su vlasnici bliski DPS-u – Oleg Obradović, Ranko Ubović, Aleksandar Mijajlović, Vuk Rajković i Igor Mašović. Gradnjom mHE planira da se bavi i sin bivšeg premijera Mila Đukanovića, Blažo Đukanović, sa firmom BB Hidro, u kojoj je suvlasnik sa Ivanom Burzanovićem, dok je ovlašćeni zastupnik Slaven Burzanović. Ta firma je, početkom oktobra ove godine, dobila koncesiju na 30 godina za izgradnju mHE na dijelu vodotoka Bistrica, u KO Lipovska Bistrica, u Kolašinu, na osnovu energetske dozvole.
Po riječima koordinatora Istraživačkog centra MANS-a Ines Mrdović, u toj NVO analiziraju do sada objavljenu dokumentaciju, kako bi precizno utvrdili koji sve parametri utiču na eventualno veću cijenu struje.
– MANS uporno ukazuje da je kompletan zakonski okvir projektovan u korist energetskih kompanija, a na štetu krajnjih potrošača. Najnovijim zakonom o energetici dodatno su favorizovane državne energetske kompanije, ali i uvedene brojne beneficije za niz privatnih kompanija koje grade energetske objekte, prije svega male hidroelektrane i vjetroelektrane. To je biznis blizak „prvoj familiji” i vrhu vladajućih struktura. Upozoravali smo da će taj biznis plaćati upravo potrošači preko računa za struju. Zašto je, primjera radi, prije više godina garantovana otkupna cijena struje iz vjetroelektrana od preko 90 eura po megavatu? I zašto nikada nije napravljena prava procjena o stvarnim potrebama za strujom u Crnoj Gori? Ako treba graditi obnovljive izvore energije, zar nije logičnije da to radi država, a ne privatne kompanije? – pita Mrdović.
Ona je istakla da je struja veoma isplativ biznis.
– Sada imamo situaciju da će građani, osim monopolisti, EPCG plaćati po ko zna koji put privatne biznise preko računa za struju – navela je ona.
Ulaskom u pogon vjetroelektrana na Krnovu, godišnja naknada za podsticaj proizvodnje električne energije biće povećana četiri do pet puta, kako je nedavno za list Elektroprivreda kazao šef službe za OIE u COTEE-u Jovan Pavićević. Za prvih 12 godina rada otkupna cijena kilovata iz te vjetroelektrane ne može biti manja od 95,99 eura po megavat satu, dok je proizvodna cijena megavata iz HE Perućice 19 eura, a iz TE Pljevlja 49 eura.
Sadašnja naknada za podsticaj iznosi 0,129000 centi po kilovat-satu, što na prosječnom računu za struju od 35 eura iznosi oko 50 centi. Kada se naknada poveća za četiri do pet puta, to znači da će na prosječnom računu naknada iznositi između dva i 2,5 eura, odnosno između pet i osam odsto ukupnog računa. Početkom 2014. naknada za podsticaj je iznosila dva do tri centa na prosječnom računu, a povećava se svake godine. U ovoj godini naknada je povećana početkom godine na oko 25 centi po prosječnom računu, a u junu na oko 50 centi, odnosno na 0,129 centi po kilovat satu. Ministarstvo ekonomije do 15. januara naredne godine formiraće iznos naknade za podsticaje za narednu godinu.
Naknadu plaćaju građani preko računa za struju. COTEE otkupljuje energiju od proizvođača, zatim je prodaje Elektroprivredi, koja tu obavezu, shodno uredbi Vlade, iskazuje na računima za struju.
J.V.
RAE ne određuje cijene
Od naredne godine RAE više ne određuje cijenu aktivne energije. Ona je, shodno zakonu, vezana za HUPEX, indeks Mađarske berze električne energije. To bi za narednu godinu značilo 37,6 eura za megavatsat plus maksimalno sedam odsto.
RAE je za CGES predložila za naredne tri godine po 24,7 miliona eura godišnje. Za COTEE je predložen regulatorno dozvoljeni prihod od oko 400 hiljada eura na godišnjem nivou u naredne tri godine, a za CEDIS je predložen regulatorno dozvoljeni prihod od 76,4 miliona eura u prvoj regulatornoj godini i on se razlikuju za po 40 hiljada eura za svaku narednu godinu. Predstavnici CEDIS-a imali su, između ostalog, primjedbu da im nije prihvaćen trošak od 489 hiljada za zarade, koji će nastati zbog toga što su morali da formiraju odbor direktora, odbor i tim za reviziju i zaposle sekretara društva.