Za poslednju godinu 16 odsto korisnika javnih usluga u Crnoj Gori dalo je mito, pokazalo je istraživanje međunarodne organizacije Transparensi internešenel, dok građani smatraju da su korupciji najpodložniji članovi Vlade, Skupštine i organa vlasti. Prema podacima ovogodišnjeg globalnog barometra korupcije, čak 50 odsto ispitanika smatra da se izvršna vlast loše bori protiv korupcije unutar same Vlade.
Prema istraživanju Transparensi internešenela, od 45 odsto ispitanika koji su izjavili da su u poslednjih 12 mjeseci imali kontakt ili su pokušali da dobiju medicinske usluge u javnom zdravstvenom sistemu, 15 odsto je dalo mito. Saobraćajnu policiju je od 23 odsto građana koji su sa njima dolazili u kontakt podmitilo 11 odsto. Mito za pružanje usluga javnog obrazovanja (primarno i sekundarno) dalo je osam od 17 odsto ispitanika. Pet od 23 odsto ispitanika dalo je mito kako bi dobili neki zvanični dokument od vlasti. U postupcima ostvarivanja socijalnih prava i prava nezaposlenih građani nijesu davali mito, kao ni službenicima sudova za građanske predmete.
Prema ovom istraživanju, 31 odsto ispitanika smatra da su predsjednik, premijer i članovi njegovog kabineta podložni korupciji (svi, većina njih ili neki od njih). Da niko od njih nije podložan korupciji smatra 11 odsto građana, dok 58 odsto nema mišljenje.
Da su korupciji skloni članovi parlamenta smatra 35 odsto ispitanika (svi članovi, neki od njih ili većina), dok osam odsto smatra da nijesu. U to vjeruje i 36 odsto građana za vladine službenike, dok osam odsto smatra da nijesu podložni korupciji. Da korupcija može uticati na rad lokalnih predstavnika vlasti smatra 37 odsto ispitanika, dok osam odsto ne vjeruje u to. Da su korupciji podložni poreski službenici vjeruje 38 odsto ispitanika, dok sedam odsto smatra da to nije moguće.
Da su neki, većina ili svi sudije i sudije za prekršaje podložni korupciji smatra 39 odsto ispitanika, dok u to ne vjeruje sedam odsto njih. U moguću korumpiranost poslovnih rukovodilaca sumnja 39 odsto ispitanika, dok osam odsto misli suprotno. Građani najmanje sumnjaju da su vjerske vođe podložne korupciji, a da je to moguće ocijenilo je 26 odsto ispitanika.
Na pitanje da li smatraju da je danas manje zastupljena korupcija nego prije četiri godine, 42 odsto ispitanika se ne slaže sa tim, dok se sa tom konstatacijom saglasilo 15 odsto ispitanika, a mišljenje nema 13 odsto njih.
Trideset tri odsto ispitanika smatra da se ljudi boje posledica, pa iz tog razloga ne prijavljuju korupciju, dok 19 odsto smatra da građani to ne čine jer je korupciju teško dokazati. Deset odsto smatra da ništa neće biti promijenjeno ako prijave korupciju, dok pet odsto ispitanika strahuje da bi time sebe umiješali kao davaoca mita.
Tri odsto građana ne zna kako i gdje da prijavi korupciju, dok dva odsto smatra da su korumpirani i službenici u institucijama gdje bi to trebalo da je prijave. Jedan odsto ispitanika smatra da je korupcija normalna stvar.
Da je nezaposlenost najveći problem u državi koji bi Vlada trebalo da riješi smatra 68 odsto ispitanika, 42 odsto smatra da su to zločini, a za 41 procenat ispitanih najveći problem predstavlja zdravstvo. Da su ekonomija i korupcija, odnosno podmićivanje, ključni problemi, smatra 31 odsto građana. Petina građana vjeruje da je obrazovanje najveći problem.
Da obični ljudi ne mogu ništa da urade u borbi protiv korupcije smatra četvrtina ispitanika, dok petina smatra da građani treba da prijave korupciju.
– Bogati pojedinci često koriste svoj uticaj na Vladu za ostvarenje svojih interesa, pa pravila za sprečavanje toga treba da budu stroža – ocijenilo je 24 odsto građana.
Građani Crne Gore smatraju da postoji srednji rizik od korupcije u zemlji.
U istraživanju Transparensi internešenela učestvovale su 1.503 odrasle osobe u periodu između 28. novembra 2015. i 7. marta 2016. godine.
A.O.
Nesposobni da suzbiju korupciju
U izvještaju Transparensi internešenela se navodi da jedna od tri osobe koje žive u Evropi i Centralnoj Aziji smatra da je korupcija jedan od najvećih problema sa kojima se suočava njihova zemlja. Iz MANS-a su pojasnili da skoro jedna trećina građana u regionu vjeruje da su njihovi državni zvaničnici i donosioci odluka veoma korumpirani, dok veći dio ljudi smatra da njihove vlade ne rade dovoljno da zaustave korupciju.
Više od polovine ljudi u Evropskoj uniji (53 odsto), zemljama kandidatima za prijem u EU (53 odsto) i zemljama Komonvelta (CIS), većini bivših Sovjetskih republika (56 odsto) reklo je da njihove vlade nijesu uspjele da suzbiju korupciju.
– U prosjeku, jedno od šest domaćinstava je platilo mito kako bi ostvarilo pravo na neku javnu uslugu. Iako manje domaćinstava plaća mito za javne usluge u većini zemalja članica EU, taj procenat raste kada se krene prema istoku – saopšteno je iz MANS-a.