Izložbom „Likovni umjetnici Crnogorske akademije nauka i umjetnosti”, na kojoj su našoj publici predstavljeni slikari i vajari, članovi CANU, ova najviša naučno-kulturna institucija u Crnoj Gori obilježila je 45 godina postojanja i deceniju od obnove nezavisnosti. Postavku čine djela velikih majstora poput Miodraga Dada Đurića, Vojislava Voja Stanića, Petra Omčikusa, Luke Tomanovića, Branka Filipovića Fila, Aleksandra Prijića, Tome Serafimovskog, Dimitrija Popovića, našeg jedinog oskarovca Dušana Vukotića Vuda, zatim Anke Burić, Dragana Karadžića i Vuka Radovića i Miloša Vuškovića, člana Društva za nauku i umjetnost Crne Gore, iz kojeg je prije četiri i po decenije nastala Crnogorska akademija.
Brojnu publiku dočekao je direktor Centra savremene umjetnosti Crne Gore, domaćin ove postavke Nenad Šoškić koji je rekao da je riječ o jednoj od najznačajnijih izložbi crnogorske savremene likovne scene. Otvarajući izložbu akademik Dragan Vukčević, predsjednik CANU, rekao je da je uloga umjetnosti i umjetnika u oblikovanju državnosti Crne Gore velika, značajna i trajna. Naglasivši da je CANU jedna od najznačajnijih institucija Crne Gore, Vukčević je istakao da jednu državu ne čini samo teritorija, stanovništvo i vlast, „već nešto što bi se moglo nazvati njenom idejom”. Oblikovanjem te ideje kroz vrijeme, kazao je on, oblikuje se duhovnost jednog društva i njegove države. „Tu duhovnost oblikuju institucije među kojima je jedna od najznačajnijih Crnogorska akademija”.
– U istoriji kulture Crne Gore umjetnici su bili značajniji od mislilaca, pa i onaj najveći kojeg smo imali – Njegoš. Bio je veći mislilac nego vjernik. I veći umjetnik, nego mislilac. Kao da je našu duhovnost više oblikovala slika, nego pojam. Veliki prilog identitetu Crne Gore dali su upravo naši umjetnici, i oni koji su van Crne Gore, a koji čine čast i Crnogorskoj akademiji i Crnoj Gori. Oni zapravo kazuju da je umjetnik dio nekog višeg svijeta, kao što je i njegovo djelo kap nekog nevidljivog mora. Ali, kad nas ta kap dodirne, pod uslovom da smo spremni za taj susret, pojavi se i više, i dublje i ljudskije. Naravno, kako to i biva kod darovitih ljudi, oni se razlikuju po svojim poetikama. Najveći među njima svojim poetikama poručuju isto, ali ne kazuju to jednako. O čemu oni govore? Da na ovaj svijet nismo došli da dobijemo i uzmemo, već da damo i da stvaramo. Time se održava ne samo identitet, već kontinuitet jednog naroda i njegove države… Ako bih sažeo ovu izložbu, onda bih rekao da je to pohvala duhovnosti – kazao je predsjednik CANU.
To što među djelima crnogorskih likovnih umjetnika dio postavke čine i radovi stvaralaca koji nisu Crnogorci, kako je objasnio Vukčević, govori samo o višedecenijskoj otvorenosti CANU.
Selektor postavke „Likovni umjetnici Crnogorske akademije nauka i umjetnosti” Pavle Pejović je naglasio da je ova izložba jedno od mogućih viđenja moderne crnogorske likovne umjetnosti. On je naglasio da ovu postavku čine najznačajnija imena crnogoorske likovne umjetnosti, te da tom spisku bardova našeg slikarstva nedostaju samo Petar Lubarda i Milo Milunović, koji su bili članovi SANU.
– Mi likovnjaci smo odani Crnoj Gori i mislim da smo joj bili dobri reprezenti. Ovo je jedna od prilika da to pokažemo – naglasio je on.
On je istakao da umjetnici koji su živjeli i radili van Crne Gore, a čine dio ove postavke, čine čast našoj zemlji i našoj umjetnosti. Posjetioci su mogli da vide tri animirana filma oskarovca Dušana Vukotića, među kojima je „Surogat” za koji je veliki umjetnik dobio nagradu Američke filmske akademije.
S.Ć.
Dogodine karikature Vuškovića
Pejović je najavio da će naredne godine, najvjerovatnije u Podgorici, organizovati izložbu karikatura Miloša Vuškovića. Naime, tada će crnogorska likovna publika imati priliku da upozna i tu stranu stvaralaštva Vuškovića, jednog od utemeljivača naših modernog slikarstva, koji je prije Drugog svjetskog rata jedno vrijeme bio i glavni i odgovorni urednik slavnog „Ošišanog ježa”.