Skupština Saveza slijepih Crne Gore usvojila je završni budžet za prošlu godinu sa negativnim bilansom, minus je iznosio 74 hiljade eura, dok je ukupni budžet bio projektovan na preko 200 hiljada prihoda, pri čemu se u prihode računaju i subvencije za zarade zaposlenih, zatim druga primanja koja se prosleđuju i koja Savez ne zadržava na svom računu, saopštio je za „Dan” Božidar Denda, član Skupštine Saveza i njegov bivši dugogodišnji predsjednik.
On je ukazao na prisutan problem finansiranja jer i dalje ne postoji sistemsko, već takozvano projektno finansiranje, koje značajno ugrožava ukupan nevladin sektor, naročito organizacije osoba sa invaliditetom, pa tako i organizaciju slijepih.
- To je ono na šta smo mi u prethodnih desetak, pa i više godina neprestano ukazivali očekujući da će Ministarstvo rada i socijalnog staranja i Ministarstvo unutrašnjih poslova i javne uprave, zajedno sa kompletnom Vladom, pokazati više razumijevanja u tom smislu. Iako smo svjesni da ovo više nisu vremena kao prije 20, 30 godina kada je postojalo svega nekoliko takvih udruženja koja u to vrijeme nisu bila nevladina, nego udruženja od javnog interesa, i imala su zagarantovano finansiranje sa državnog budžeta. To su ipak bila neka druga vremena, nije danas takvo stanje i ne može da se očekuje takav pristup, ali smo smatrali tada da postoji opravdana potreba da se prepozna jedan broj reprezentativnih organizacija osoba sa invaliditetom koje su od javnog interesa i da se njima kroz poseban propis zagarantuje redovno finansiranje, a ne da zavise od projekata. Ako projekat prođe onda imaš pare, ali ne znam koliko, nego onoliko koliko donator opredijeli i ne beskrajno dugo, nego onoliko koliko je rok tog projekta. Projektno finansiranje na kašičicu, u svakom pogledu i u pogledu vremena roka u kojem se taj projekat realizuje i u pogledu aktivnosti koje se realizuju jer se realizuju samo one aktivnosti koje su zacrtane predlogom tog projekta i samo u onom iznosu koliko je donator odobrio svojim budžetom, pojašnjava Denda.
On navodi da je od projekata od igara na sreću u 2015. godini organizacija dobila 29 hiljada eura, što je najmanji iznos od kako se dijele ta sredstva. Upitan kako se lokalne organizacije slijepih finansiraju inače kada nemaju sredstava od projekta, kaže jako teško.
- Mnoge od njih nemaju mogućnosti, pa se sve to svodi na aktivnosti od projekta, a između toga ponešto što se odradi na osnovu sponzorstava, dotacije republičkog saveza, koji osim projektnih sredstava, ima i neke prihode od kirija od izdavanja dijela svog poslovnog prostora. Sve su to međutim palijativna rješenja koja nisu dugoročna, kvalitetna, niti funkcionalna i tako će da bude sve dok se kroz jedan zakon ili poseban propis ne riješi sistemsko finansiranje, za šta se Savez zalagao dugi niz godina unazad. Dosadašnje iskustvo ne daje mnogo prostora za veliki optimizam, ali s druge strane ne smijemo biti pesimisti nego moramo nastaviti tu borbu dok se ne dođe do željenog rezultata, poručuje on.
Govoreći o radu Biblioteke za slijepe Crne Gore, čiji je direktor, Denda ističe da je kao Javna ustanova osnovana septembra 2006. godine, pa ove godine obilježava deceniju postojanja i rada. To je, kaže, za ovu ustanovu koja trenutno ima nešto malo preko 15 hiljada bibliotečkih jedinica, deset zaposlenih i određeni broj honorarnih saradnika, značajan jubilej. Denda ističe da osim bibliotečke djelatnosti, biblioteka realizuje i dosta drugih aktivnosti.
- Dakle u našim tonskim studijima snimamo knjige u audio-formatima, u našoj priručnoj Brajevoj štampariji svake godine objavimo nekoliko novih izdanja na Brajevom pismu, tokom čitave godine realizujemo umjetnički i kulturni program, tako da svakog mjeseca u našoj multimedijalnoj sali u zgradi biblioteke, prikažemo po jedan film prilagođen osobama oštećenog vida, a osim toga svakog mjeseca realizujemo po jedan kulturni program, kaže Denda. Pored toga, dodaje, uz podršku Ministarstva kulture, već pet godina izdaje i časopis u dejzi formatu. Riječ je o mjesečniku koji izlazi na kompakt diskovima u dejzi formatu, a organizacija ima i svoj veb sajt i Radio „Homer”.
- Ranije smo preko Ekstra TV-a imali prostor za emitovanje programa, a sada program emitujemo i s FM skale sa željom da se slušanost što prije proširi i na druge gradove Crne Gore, osim Podgorice i Danilovgrada gdje se sada čuje „Homer“, a jedna od prvih destinacija nakon proširenja biće Boka kotorska. Nadam se da će se i u Boki slušati Radio „Homer“ koji je divan proizvod tijesne saradnje Biblioteke za slijepe Crne Gore i nevladinog udruženja Kulturni centar „Homer“ koji je zvanični pokretač i vlasnik ovog radija, ističe on.
Bibilioteka takođe ima još nekoliko servisa za svoje korisnike, poput svakog drugog četvrtka besplatne kućne dostave željenih naslova na području glavnog grada, dok ostalima knjige dostavlja poštom. Svi servisi besplatni su za krajnje korisnike, počev od korišćenja knjižnog fonda biblioteke, preko pomenutih servisa. Biblioteka ima nešto preko 600 korisnika iz Crne Gore, uključujući i jedan broj iz zemalja u okruženju što, smatra Denda, nije malo.
- Računa da u Crnoj Gori ima do 1.200 registrovanih osoba sa oštećenjem vida, što bi značilo da je njih 50 odosto korisnika Biblioteke, a nijedna od gradskih biblioteka širom gradova Crne Gore nema taj procenat učlanjenih sa područja koje pokriva. U tom smislu se može reći da se ljudi sa oštećenjem vida mnogo češće i više druže sa knjigom nego ljudi koji imaju normalan vid, zaključuje Denda. B.M.
Najbrojniji Podgoričani
Savez slijepih Crne Gore sledeće godine obilježava 70 godina postojanja i rada. Ima osam lokalnih organizacija sa preko hiljadu učlanjenih.
-Najbrojnija je Organizacija slijepih za Podgoricu koja pokriva i opštine Danilovgrad i Kolašin, a zatim Bijelo Polje i Berane koje imaju oko 150 odnosno 180 registrovanih članova. Organizacija slijepih za Kotor, Budvu, Tivat i Herceg Novi ima oko 70, 80 članova, precizirao je on.