Član Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLPSPI) Radenko Lacmanović predložiće tom tijelu da se metodom slučajnog odabira ispita da li je neko od 3.570 birača koji su dali potpis podrške za više od jedne izborne liste sam dao potpis podrške ili su partije zloupotrijebile njegove podatke.
Podsjetimo, Državna izborna komisija (DIK) potvrdila je da će podnijeti prekršajne prijave protiv 3.570 birača koji su dali potpis podrške za više od jedne izborne liste. Kazne za taj prekršaj kreću se od 500 do čak 2.000 eura. Iz DIK-a je ranije saopšteno da je nakon kontrole utvrđeno da se u bazi podataka nalazi 56.977 validnih potpisa podrške, dok je 3.570 birača koji su, osim izborne liste na kojoj je potpis birača potvrđen, podržali još neku izbornu listu.
Lacmanović je u izjavi za „Dan” ocijenio da su podaci dobijeni od DIK-a zabrinjavajući. On sumnja da su političke partije te koje su zloupotrebljavale podatke koje imaju o biračima, a da će na kraju građani ispasti krivi zbog toga.
– Na prvi utisak bi se reklo da su građani zloupotrijebili mogućnost da podrže neku od lista u susret izborima. To jeste jedna od vjerovatnih mogućnosti, ali meni se čini izvjesnijom da su političke partije one koje su učesnici u izbornom procesu zloupotrijebile podatke koje imaju. Svi smo svjedoci da birački spisak koji je dostupan učesnicima izbornog procesa sadrži sve podatke o svakom od nas. Tako da postoji mogućnost da su partije zloupotrijebile te podatke uzimajući ih iz biračkog spiska i potpisale nekog od nas, a da mi to i ne znamo. Niko sa sigurnošću ne može da garantuje da li je i koju listu podržao i pomogao da budu učesnici ovog izbornog procesa – kazao je Lacmanović, dodajući da je sama Državna izborna komisija saopštila da se ne može utvrditi i da se neće baviti autentičnošću potpisa.
On ističe da su Zakonom o izboru odbornika i poslanika predviđene kazne od 500 do 1.000 eura za građane koji podrže više od jedne izborne liste, ali nije predviđena kazna za partije koje zloupotrijebe podatke o građanima.
– Ovdje bi se moglo raditi o neovlašćenoj upotrebi ličnih podataka od partija, tako da se mogu sankcionisati shodno Zakonu o zaštiti podataka o ličnosti. Agencija bi teško mogla da utvrdi u svih 3.500 slučajeva da li se radi o zloupotrebi partija ili građana – kazao je Lacmanović.
On, ipak, ističe da postoji mogućnost da se građani koji saznaju da se njihov potpis nalazi na nekoj od izbornih lista obrate Agenciji i traže zaštitu.
– Mi bi nakon toga izvršili nadzor i utvrdili o kakvoj je upotrebi ličnih podataka riječ. Nakon toga bi u skladu sa utvrđenim stanjem preuzeli dalje mjere – istakao je Lacmanović.
On navodi da će Savjetu Agencije predložiti da se metodom slučajnog uzorka uradi kontrola.
– Bilo bi dobro da ostvarimo saradnju sa Državnom izbornom komisijom i od njih dobijemo podatke o kojim građanima se radi i naravno kojim izbornim listama – istakao je Lacmanović.M.S.
Podržavamo, a ne znamo
Lacmanović navodi da su podaci iz DIK-a prava prilika da se svi zapitamo na koji način se prikupljaju potpisi podrške za partije i kako se naši podaci čine dostupnima.
– Sigurno da postoje i građani koji su „podržali” neku izboru listu, a da to i ne znaju. Ovo je ozbiljno pitanje kojim se moramo svi pozabaviti da vidimo da li se radi o zloupotrebi građana koji su potpisivali više lista ili se radi o neovlaštenoj upotrebi ličnih podataka od učesnika u izbornom procesu. Sigurno ima i jednog i drugog, ali sam bliži vjerovanju da su češće zloupotrebe od učesnika izbora – zaključuje Lacmanović.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.