BERANE – Da je stočni fond na području beranske opštine desetkovan u odnosu na neka minula vremena, najbolje ilustruje primjer Gornjoselske župe, smještene na padinama Bjelasice, koju čine sela Lubnice, Praćevac, Bastahe, Glavace, Kurikuće i Vuča. Na to ukazuju i brojne travnate površine koje iz godine u godinu sve više urastaju u korov. Mještani ističu da je, i pored velikih olakšica koje pruža moderno doba, sve manje onih koji pokazuju interesovanje da se bave stočarstvom, a samim tim i da pokose imanja koja su do poslednje stope kosili njihovi očevi i djedovi. Lubničani tvrde da se više varenike proda u seoskoj prodavnici nego što se pomuze na podučju Gornjih sela.
– Većina ljudi iz ovog kraja kupuje vareniku u seoskoj prodavnici. To jasno posvjedočava da je tetrapak zamijenio domaću vareniku i da je sve manje onih koji pokazuju želju da drže stoku onako kako su to radili njihovi preci. Smatramo da bi država morala da donese posebne stimulativne mjere ukoliko želi da pomogne sela na sjeveru Crne Gore. To znači da se umjesto deklarativnog zalaganja, mora ulagati u pojedince koji žele da se bave poljoprivredom i stočarstvom – poručuju mještani Lubnica.
Ističu da uzroke takvog stanja treba tražiti u sve prisutnijoj migraciji lokalnog stanovništva i činjenici da na sjeveru Crne Gore nema organizovanog otkupa tržnih viškova.
– Država je, umjesto da daje podsticaj jačanju gazdinstava, nerazumnim potezima raskrčmila stada na prostoru Lubnica. Dovoljno je pogledati nekadašnje njive i livade kako urastaju u korov i uvjeriti se u to. Sa druge strane, ima i onih koji pokose imanje, ali sijeno ne mogu da prodaju, jer je stočni fond uništen. Tako ima mjesta gdje se mogu vidjeti stogovi sijena stari i po nekoliko godina. Siguran sam da bi se mladi ljudi u znatno većem broju posvećivali uzgoju stoke kad bi imali neku sigurnost i garanciju da svoje tržne viškove mogu da plasiraju po nekoj realnoj cijeni. Ovako ljudi bježe od ove djelatnosti, jer uviđaju da je unosnije primati socijalu nego obrađivati imanje – ističu Lubničani.
On tvrdi da na prostoru Gornjih sela nije rijetka pojava da se pokošeno sijeno pali.
– Nekad su ljudi grabili da kose tuđe livade kako bi za sebe uzeli pola roda. Sada ljudi nude imanja džabe, ali niko neće da ih uzme, jer u svemu tome nema računice. Ima ljudi koji sijeno skupe u plastove i danima traže nekoga da mu ga poklone. Međutim, na kraju su prinuđeni da to sijeno zapale, jer ono više nikome ne treba. To je poražavajuće saznanje, jer su i narod i država izgubili poštovanje prema zemlji – poručili su Lubničani.
D.J.
Stanovništvo odlazi
Na prostoru Gornjih sela 1948. godine živjelo je 1.800 stanovnika, da bi taj broj 2003. godine bio sveden na nešto više od 600. Danas je ta cifra znatno manja, uz konstataciju da je depopulacija stanovništva u srednjem slivu rijeke Bistrice prouzrokovala smanjenje poljoprivredne proizvodnje i desetkovanje stočnog fonda, s tim što je broj onih koji se bave tradicionalnim djelatnostima sveden na minimum. Da je situacija poprimila zabinjavajući karakter govori i podatak da osnovnu školu u Lubnicama ove godine pohađa svega četrdesetak učenika, iako je nekad brojala i do 400 đaka.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.