Iz štampe je izašla nova knjiga dr Olivere Injac ,,Bezbjednosne studije i kultura bezbjednosti” u izdanju izdavačke kuće ,,Čigoja” iz Beograda. Recenzenti knjige su: prof dr Radovan Vukadinović, prof. dr Dragan R. Simić, prof. dr Anton Grizold. Urednik izdanja je prof. dr Čedomir Čupić. Knjiga je nastala na osnovu dijela doktorske disertacije „Kulturološki aspekt međunarodne bezbjednosti”, odbranjene 2011. na Fakultetu političkih nauka UCG. Jedan segment razrade teza izloženih u knjizi sproveden je tokom studijskog boravka u Evropskom centru studija bezbjednosti „Džordž Maršal” u Njemačkoj
U knjizi su studiozno sakupljena saznanja i ideje: na koji način i sa kog aspekta se u studijama bezbjednosti pozicionira kulturni aspekt. U knjizi je sintetizovano znanje o resursima kulture i efektima u savremenoj bezbjednosti; kulturnim poljima i teorijsko-interpretativnim okvirima kulture; simbolici i kulturi međunarodne bezbjednosti. Apostrofirano je nekoliko glavnih elemenata koji se identifikuju u velikom broju analiza kulture i za ovu priliku se bliže određuju, poput: kulturnog obrazaca, odlika kulture, struktura i sadržine kulture i kulturne vrijednosti. Ukazano je da je kulturni obrazac specifičniji pojam od kulture, jer se odnosi na društvene pojave ili na kulturu određenih društvenih grupa. Kulturne vrijednosti se najčešće definišu kao skup uvjerenja, mišljenja i stavova, koja su prihvatljiva i smatraju se pozitivnim, a u skladu su sa vladajućim mišljenjem. Autorka se vodila idejom da ukaže i pojasni kulturne obrasce međunarodne bezbjednosti , „kao i vjerom da kultura sa svojim ontološkim svojstvima, može sve preformulisati na bolje”, kako je istakla u predgovoru. Apostrofirajući očigledan primjer, ulogu koju kultura ima kod savremene bezbjednosti.
Složeni međunarodni odnosi, terorizam, geopolitička, kulturna, religijska i civilizacijska previranja, uz prateću (sve)moć medija i globalizacijskih tokova – utiču na neophodnost sveobuhvatnog sagledavanja savremene bezbjednosti. Bezbjednosna pitanja se moraju široko i multidisciplinarno sagledavati. Tako da i kultura, uz druge srodne oblasti, postaje jedan od aspekata interdisciplinarnog proučavanja studija bezbjednosti. Iako su studije bezbjednosti dugo predstavljale poddisciplinu i izučavale se u okviru međunarodnih odnosa, usled kompleksnih savremenih problema – izrasle su u posebnu disciplinu koja se mora multidisciplinarno i sinergetski sagledavati. Tako da se predmet tradicionalnih studija bezbjednosti sa vojnog aspekta proširio i na nove dimenzije, poput: ekonomije, politike, ekologije, društvenih pitanja, i ne manje značajnog – kulture. Danas je zastupljena dominantnija kulturna koncepcija bezbjednosti, jer bezbjednosna kultura kao disciplina, dobija na značaju, i doprinosi međusobnom razumijevanju bezbjednosnih aktera i pruža smjernice za upravljanje procesima savremene bezbjednosti. Kultura ima resurse za konstruisanje organizovanih strategija akcije.
U knjizi je istaknut i strateški pristup u geopolitici, koncept meke moći, a što podrazumijeva poseban set mjera zasnovan na kulturi, vrijednostima i idejama, koje treba da djeluju na nečije ponašanje. Kultura je zbog strukturalne povezanosti sa ostvarivanjem moći, zastupljena u strategijama bezbjednosti ključnih zapadnih aktera. Kulturom se determinišu modeli različitih bezbjednosnih izazova, poput terorizma, vjerskog fundamentalizma ili pak, kulturnih konflikata. Sekuritizacija podrazumijeva naglašavanje značaja nekog fenomena, pojave ili problema sa aspekta bezbjednosti.
Kako u zaključku dr Injac ističe: „Analiza kulture bezbjednosti pokazala je da se ona mijenja, ali i da može da mijenja, kada se elementi kulture koriste sa planskom namjenom”. Jer shodno svojim svojstvima, kultura ima simboličku vrijednost za bezbjednost, koja se ogleda najmanje u tri dimenzije: kultura kao strateški resurs, kao instrument i kao sistem. Mada pisana isključivo na osnovu zapadnih naučnih dometa, istraživanja, strategija i pogleda na međunarodnu bezbjednost - ova vrijedna knjiga predstavlja korisno štivo za oblast bezbjednosnih studija u regionu i šire. Ovom svojom drugom knjigom, uz prethodnu ,,Sociološki aspekti savremenog terorizma u Evropi”, dr Olivera Injac se sa pravom visoko pozicionira u akademskim, profesionalnim i bezbjednosnim krugovima u regionu i šire, o čemu govore i brojne uspješne prezentacije, predavanja, izlaganja na kongresima i učešće na značajnim evropskim i svjetskim skupovima iz oblasti bezbjednosti i međunarodnih odnosa. Naučna, stručna i laička javnost će prepoznati uloženi trud, vrijeme i značaj vrijednosti jedne ovako kvalitetne i sveobuhvatne studije ,,Bezbjednosne studije i kultura bezbjednosti” - koja teži i uspijeva da istakne ulogu kulture u oblikovanju bezbjednosne paradigme u 21. vijeku.
dr Radenko Šćekić