Direktor NVO „Krug života” Dejan Cvijanović optužio je Ministarstvo zdravlja da je u saradnji sa privatnim sektorom iz oblasti reproduktivnog zdravlja izradilo nacrt zakona o liječenju neplodnosti asistiranim reproduktivnim tehnologijama ART i da su angažovali Tatjanu Motrenko Simić iz klinike Lajf bez učešća stručnjaka iz javnih ustanova. On kaže da Ministarstvo zdravlja nije obavijestilo nevladin sektor o javnoj raspravi i donošenju zakona ART, kako ne bi prošli kroz kritiku javnosti i kako bi uspjeli da obezbijede pogodnosti za privatni sektor.
– Treba da nas zabrine činjenica da veći uticaj na donošenje ovako važnog zakona imaju privatnici, u čijim se ustanovama obavlja većina ciklusa vještačkih oplodnji, od javnih ustanova, a to dovoljno govori kuda ovaj propis vodi. Ministasrtvo nastavlja da skriva uvođenje novih zakonskih rješenja na štetu građana, pa su oni primorani da idu kod privatnika. Počeli su usvajanjem zakona o mreži zdravstvenih ustanova, koji je privatnicima donio enormne zarade, a nastavljaju zakonom o liječenju neplodnosti asistiranim reproduktivnim tehnologijama. Trebalo je da se unaprijedi Centar za reproduktivno zdarvlje na Cetinju, ali je to blokirano da bi privatne klinike profitirale, ističe Cvijanović.
Ginekolog Kliničkog centra Crne Gore Snežana Crnogorac kritikovala je nacrt izmjena Zakona o liječenju neplodnosti asistiranim reproduktivnim tehnologijama ART ministarstva, koji nije zaštitio žene prilikom davanja jajnih ćelija za neplodne osobe. Na javnoj raspravi u Institutu za javno zdravlje povodom izmjena zakona istakla je da ne postoji registar o broju uspješno sprovdenih vještačkih oplodnji i začetih trudnoća, što znatno otežava rad embriolozima. Nacrtom zakona je predviđeno da se uređuju uslovi, način i postupak liječenja neplodnosti kod žena i muškaraca asistiranim reproduktivnim tehnologijama korišćenjem polnih (jajnih i sjemenih) ćelija i tkiva bračnih, odnosno vanbračnih supružnika i poklonjenih polnih ćelija i embriona, poklanjanje polnih ćelija i embriona uvoz i izvoz polnih ćelija, kao i druga pitanja od značaja za ove postupke.
– U zakonu treba da bude precizirano da se podnose izvještaji o broju započetih vještačkih oplodnji iz zdravstvenih ustanova u kojima se one odrađuju i podaci koliko je trudnica do kraja uspjelo da iznese taj medicinski ciklus. Potrebno je regulisati broj davanja jajnih ćelija žena na jedanput, kako bi se zaštitilo njihovo zdravlje. To nosi opasnost od nastanka karcinoma jajnika i zakonodavac je ovakvo rješenje zapakovao samo u formu. Ja radim ovaj posao i znam šta su ljudi spremni da daju za jajnu ćeliju, a u zakonu je ona besplatno dostupna. Ako ovako ostane, dolaziće ljudi iz inostranstva i zbog toga što smo država u tranziciji i sa manjkom novca, moći će bez problema da kupe embrion, kao što u državama Bliskog istoka i Azije odlaze da kupe bubreg, upozorila je Crnogorac.
Stručni saradnik Ministarstva zdravlja za izmjene zakona Motrenko Simić ocijenila je da na svakih tri mjeseca treba vršiti kontrolu broja urađenih vještačkih oplodnji i uspješnosti začeća beba.
– Moramo naći način da nabavimo softver koji će voditi evidenciju o broju urađenih ciklusa. Potrebna su tri mjeseca da se postupak vještačke oplodnje obavi i zavede u ustanovi u kojoj je rađen, što je predviđeno zakonom. Važno je da obezbijedimo čitavu proceduru ciklusa sa ženom, rekla je Motrenko Simić. D.B.
Predviđen uvoz jajnih ćelija
Predloženim propisom je predviđeno da ako se polne ćelije za ART ne mogu obezbijediti u Crnoj Gori, zdravstvene ustanove, prema članu 17 ovog zakona, mogu da vrše uvoz polnih ćelija.
– Uvoz polnih ćelija može da se vrši iz biobanke tkiva i ćelija, ako je obezbijeđena sledljivost i standardi kvaliteta i bezbjednosti koji su ekvivalentn. Zdravstvene ustanove, prema članu 17 ovog zakona, uvoz polnih ćelija vrše na osnovu zahtjeva lica, iz člana 11 ovog zakona. Izvoz polnih ćelija, embriona i polnih tkiva zdravstvena ustanova, prema članu 17 ovog zakona, može da vrši po zahtjevu lica od kojih su uzeta, odnosno od čijih ćelija je nastao embrion, radi sprovođenja ART van Crne Gore ili radi čuvanja u banci tkiva i ćelija, u skladu sa zakonom. Ministarstvo daje saglasnost za svaki pojedinačni uvoz i izvoz polnih ćelija, navedeno je u nacrtu zakona.