PIŠE: MILjAN STANIŠIĆ
Satanističku Marksovu projektovanu komunističku ideologiju u praksi je prvi realizovao njegov ideološki sledbenik Lenjin sa svojim boljševicima 1917. godine, izvodeći bratoubilački rat i revoluciju, u vremenu dok je još trajao Prvi svjetski rat, što je ostavilo tragične posledice po Ruski narod, a kasnije i na druge narode u kojima je izvođena komunistička revolucija. Rusija je, dakle, bila prva država u kojoj su tajne organizacije, tvorci novog svjetskog poretka, bile planirale da izvedu komunističku revoluciju, kako bi rusko društvo obezglavili i time lakše postigli svoje ciljeve. Rusija kao najmnogoljudnija pravoslavna država bila je prepreka njihovome satanističkome projektu, pa su strategiju za izvođenje komunističke revolucije pripremali nekoliko decenija, čekajući povoljan momenat za to: „Prvi eksperiment u realizaciji Marksovih ideja – ruska revolucija, pripremana je u tajnosti još od 1880. Vođe revolucije Lenjin i Trocki finansirani su od moćnih bankarskih kuća u Njemačkoj i SAD. Lenjin je iz Švajcarske prebačen u Petrograd u zapečaćenom njemačkom carskom vozu sa pet miliona dolara u zlatu. Sve je bilo u organizaciji bankara Varburga i Helphaunda. Varburg je stajao na čelo Rotšild banke u Franfurtu, a tokom Prvog svjetskog rata rukovodio je njemačkom obavještajnom službom. U Donjem domu britanskog parlamenta Čerčil je izjavio 5. novembra 1919: „Lenjin je poslat u Rusiju od strane Njemaca’. Trocki je napustio Njujork 27. marta 1917. i sa grupom od 275 revolucionara krenuo brodom ‘Kristina’ za Petrograd, sa američkim pasošem, a finansirale su ga čuvene američke bankarske kuće Morgan i Šif”. (prof. dr Smilja Avramov, n.d.). Dr Avramov navodi stavove pojedinih poznatih teoretičara o tome kako je moguće da buržoaski krupni kapital finansira komunističke revolucije: „Geri Alen je izvanredno opisao paradoksalnu situaciju da krupni kapital finansira proletersku revoluciju, čiji su ciljevi usmjereni protiv njihovog sopstvenog sistema, sledećim riječima: „Finansirali su to bez straha, sve su držali pod svojom kontrolom; cijenu je platio ruski narod: 20.000 mrtvih”. Kroz revoluciju i građanski rat rušili su svog najmoćnijeg neprijatelja – Rusiju. Sem toga, revolucija i ratovi su korisni za međunarodne bankare, ili kako ih Alen naziva ‘manipulatore novca’, jer omogućavaju kontrolu nad vladama. Vlade se mogu najbolje kontrolisati kada su dovedene u dužnički odnos; kreditor je uvek u poziciji da postavlja uslove i zahtijeva privilegije”. (citirano od: Gary Alen with Lary Abraham: None Dare Call it Conspiracy. Rossmoi /Cal./ 1971.)
Za izazivanje komunističke revolucije u Rusiji Lenjin i grupa sledbenika – boljševika, pripremani su u Švajcarskoj, a za taj cilj izabrali su situaciju dok je još trajao Prvi svjetski rat. Lenjin je iz Švajcarske sa svojim sledbenicima početkom aprila 1917. godine poslat, novčano i politički dobro oskrbljen, da bi zapečaćenim vozom prešli njemačku teritoriju i došli na tlo Rusije. Još i prije dolaska ove grupacije u Rusiji, oni su tamo već imali svojih oko 80 hiljada sledbenika – komunista, kao i simpatizera koje su politički vrbovali, uz izdašnu novčanu pomoć za njih i buduće pristalice te ideologije. Značajnu podršku Lenjinu i njegovim saradnicima za izvođenje Boljševičke revolucije (nazvane Oktobarskom) imala je tajna organizacija, Milnerova grupa (lorda Alfreda Milnera), koja je finansirana ogromnim sredstvima moćnih finansijskih magnata i kompanija, pa je tako ona vođena i kanalisana iz Londona. O tome piše i istaknuti engleski agent Lokart koji je bio čovjek od povjerenja lorda Milnera. On je nadzirao Milnerova značajna finansijska ulaganja kod Lenjina i Trockog, koji su mu bili dostupni u svakom trenutku. Lokart je imao specijalni status i dozvolu da može nesmetano ostvarivati modalitete saradnje sa predstavnicima boljševičkog rukovodstva, čime je njegova uloga kao predstavnika Milnerove grupe, u kreiranju Boljševičke revolucije bila značajna. Pored toga, Milnerova grupa je imala i odlučujući uticaj na britanske ratne ciljeve u Prvom svjetskom ratu i na britansku spoljnu politiku. /dr Džon Kolman, n.d. (Lokart Bruce: Memoirs os British agent)/ (Nastaviće se)
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.