Zaštitnik ljudskih prava i sloboda zatražio je izmještanje sudskog odjeljenja iz Specijalne bolnice za psihijatriju u Kotoru, jer imaju manjak smještajnih kapaciteta, pa se lica koja su izvršioci krivičnih djela smještaju sa ostalim pacijentima. U trenutku kada su predstavnici te institucije posjetili bolnicu u Kotoru na sudskom odjeljenju je bio 61 pacijent, a mjesta je bilo za 21. U međuvremenu je broj sudskih pacijenata povećan na 77, a novih kreveta nije bilo.
– U vrijeme obilaska u bolnici je bio smješten ukupno 61 sudski pacijent. Pacijenti su smješteni i van sudskog odjeljenja, koje je kapaciteta 21 krevet. I dalje status ovog odjeljenja nije jasno utvrđen, zbog nepostojanja pisanih procedura od strane nadležnih ministarstava pravde i zdravlja. Zaštitnik i ovom prilikom podsjeća da su sudsko-forenzička odjeljenja izdvojena iz neuropsihijatrijskih bolnica i u svim zemljama u okruženju smještena u zatvorskim ustanovama – piše u izvještaju nacionalnog preventivnog mehanizma za sprečavanje torture koji je sačinio ombudsman.
Ombudsman je dao preporuku ministarstvima zdravlja i pravde da preduzmu sve mjere za izmještanje sudskog odjeljenja iz bolnice, a taj zahtjev podržava i direktor ustanove u Dobroti Dragan Čabarkapa.
Čabarkapa je za „Dan” kazao da je tačno da imaju manjak kreveta za lica koja su im poslata u bolnicu nakon izvršavanja težeg krivičnog djela, ali se trude da to prevaziđu.
– Na osnovu procjene ljekara neke od tih ljudi smjestimo na drugo odjeljenje gdje ima slobodan krevet. Ipak, to nije praksa koju rado sprovodimo, ali smo prinuđeni na to. Kada su predstavnici ombudsmana dolazili imali smo 61 pacijenta, ali je taj broj porastao na 77. Sudske pacijente koje šaljemo na druga odjeljenja pratimo, jer nije baš preporučljivo da borave sa ostalima. Ipak, kada smo ograničeni sa prostorom moramo se snalaziti – izjavio je Čabarkapa.
On potvrđuje navode institucije Zaštitnika da se u bolnici u Dobroti nalazi preko 100 lica koja su izliječena, ali ostaju u toj ustanovi jer nemaju gdje da se vrate ili ih porodice ne žele.
– Imamo ljudi koji su kod nas i preko 20 godina. Bilo bi dobro da imamo neku ustanovu socijalnog tipa u koju bi ih smjestili, jer oni ne bi trebalo više da budu u bolnici. Ipak, domovi za stare su uglavnom popunjeni, pa se nadamo izgradnji nove institucije gdje bi ovi ljudi bili smješteni – istakao je Čabarkapa.
U izvještaju Zaštitnika se navodi da više od 100 pacijenata pripada kategoriji socijalnih pacijenata. Sa psihijatrijskog aspekta, njihovo dalje liječenje u hospitalnim uslovima nije potrebno, ali je bolnica u nemogućnosti da ih otpusti zbog nepostojanja odgovarajućih ustanova socijalnog tipa u zajednici ili odbijanja porodica da ih prihvati.
U bolnici u Dobroti se godišnje obavi oko 1.200 hospitalizacija, 3.000 prvih i kontrolnih ambulantnih pregleda i interventnih terapija, 350 pregleda dijagnostike iz oblasti neurofiziologije, 600 stomatoloških usluga za hospitalizovane pacijente.
Na dan obilaska predstavnika ombudsmana, na bolničkom liječenju se nalazilo 260 pacijenata, dok su kapaciteti ustanove 241 krevet.
– Razliku između broja aktuelno hospitalizovanih pacijenata i smještajnih kapaciteta, direktor je objasnio činjenicom da se jedan broj pacijenata nalazio van bolnice, kod kuće na tzv. „adaptacionim vikendima”, najčešće sa akutnih i sudskog odjeljenja do sedam dana – navodi se u izvještaju.
M.S.
Umrlo devet lica
U bolnici u Dobroti je tokom 2015. umrlo devet pacijenata, a u poslednjih 15 godina urađena je samo jedna obdukcija.
– Jedan pacijent je imao 48 godina u trenutku smrti, tri su bila u starosnoj grupi između 51 i 60 godina, tri u grupi od 61 do 70 godina, a dva između 71 i 80 godina života. Uzrok smrti konstatuje dežurni ljekar ili ordinirajući psihijatar u saradnji sa konsultativnim internistom. Nakon toga, u zavisnosti od okolnosti, procjenjuje se potreba za sporovođenje patološke obdukcije. Obdukcija je u praksi izuzetno rijetka – uglavnom zbog otpora porodice, tako da je u poslednjih 15 godina sprovedena samo u jednom slučaju – navodi se u izvještaju ombudsmana.