Mještani Mirca, ali i oni koji u to živopisno selo dolaze vikendom da obiđu svoje kuće i imanja, od sada će moći da se okupljaju u Domu kulture, čija izgradnja je finalizovana, saopštio je za „Dan“ predjsednik te mjesne zajednice Vladimir Kašćelan.
U sklopu objekta nalaze se velika sala, kancelarija MZ, čajna kuhinja i dva toaleta.
– Nekadašnje prostorije Mjesne zajednice nalazile su se u montažnom objektu osnovne škole koja je srušena prije više od trideset godina usled nevremena, pa smo sada ponovo dobili mjesto za okupljanje. Objekat površine 80 kvadratnih metara već sada je funkcionalan. Preostali su još samo sitniji radovi poput izgradnje potpornih zidova oko objekta i nasipanja i ravnanja terena, nakon čega planiramo asfaltiranje cjelokupne površine ispred objekta. Izgradnjom Doma kulture stvoreni su uslovi za održavanje raznih sportskih i kulturnih manifestacija. Najviše su nam pomogle Opština Kotor i Direkcija za uređenje i izgradnju, kao i donatori Goran Kuševija, „Luka Kotor“, „Crnogorska plovidba“, opštine Tivat i Budva, „Mivis eksport-import“ Kotor, Krsto D. Kašćelan, Glavni grad Podgorica, „Nemesis“ Podgorica, „Vuk Petrol“, JP Morsko dobro i Turistička organizacija Kotor. Svima njima ovom prilikom još jednom zahvaljujemo – kazao je Kašćelan.
On ističe da su Mirčani zadovoljni napajanjem električnom energijom, a niskonaponska elektromreža propravljena je prije tri godine. I vodosnabdijevanje je uredno, a vodovodna mreža u selu, u saradnji sa IRD-om, izgrađena je 2003. godine, kada je svaka kuća na Mircu dobila vodu.
– Izvorska voda koja se nalazi na 620 metara nadmorske visine potisnim cijevima je sprovedena do rezervoara na 690 mnv i odatle slobodnim padom teče do kuća. To je, pored izgradnje Doma kulture, najveći projekat realizovan u našoj mjesnoj zajednici. Radove je finansirao IRD sa 43.000 eura, dok je mjesna zajednica obezbijedila 14.300 eura – ističe Kašćelan i dodaje da je izgrađen i dalekovod za Čavore i Koložun.
MZ Mirac osnovana je 1973. godine, od kada je akcijom samih Mirčana izvršena popravka vodoizvorišta „Sutić“, napravljen dalekovod za Mirac (u selu je postojala niskonaponska mreža), proširene četiri krivine u Goraždi i put, te prokrčena makadamska cesta za Čavore. Kašćelan podsjeća da je asfaltirani put Goražda–Mirac pušten u saobraćaj 1981. godine, a radove je izveo „Partizanski put“ iz Beograda.
– Tada je na dijelu tog puta napravljeno pet propusta za vodu. Potom je urađeno betonsko stepenište od asfaltiranog puta do mjesnog groblja i izvorske vode. Ugovor o sanaciji Veljeg krša potpisan je 1982. godine sa „Kotor putom”, koji je angažovao stručna lica iz Dalmacije. Sanacija nije u potpunosti izvršena zbog nedostatka finansijskih sredstava. Zbog toga sada ima dosta opasnih stijena, koje pod hitno treba ukloniti. Dvije su se odronile i pale, ali, srećom, niko nije povrijeđen tom prilikom. Prokrčen je i kolski put od asfalta do izvorske vode i mjesnog groblja –predočava Kašćelan aktivnosti koje je MZ realizovala od kada je on na njenom čelu.
Prodavnicu mješovite robe Mirčani su dobili 1984, a naredne godine je u olujnom nevremenu srušen montažni objekat osnovne škole, pa su đaci ostali bez učionica, a mještani bez prostora za okupljanje. Uslijedili su radovi mještana na izgradnji seoskih puteva, izgrađena je i PTT mreža, sanirana Crkva Svetog Đorđa, asfaltiran put Mirac–Koložun i dio puta oko 500 metara za Čavore, a počela je i sanacija propalog puta „ispod izvorske vode“
Kašćelan navodi da se trenutno vrši postavljanje javne rasvjete, a jedan dio je već postavljen lani.
– Ostalo je da se uradi još nekoliko sijaličnih mjesta u selu, a zatim su na redu Pipoljevac, Koložun i Čavori. Kada su u pitanju aktivnosti u narednoj godini, planirana je izrada projektne dokumentacije za proširenje puta Goražde–Mirac, uključujući i popravku potpornih zidova na dionici Goražde–Mirac, te Mirac– Koložun, kao i asfaltiranje preostalog puta do mjesnog groblja u Čavorima – kazao je predsjednik MZ Mirac.
B.M.
Dobra saradnja sa javnim preduzećima
Na Mircu živi oko 70 žitelja, među kojima je svega nekoliko đaka, osnovaca. Manji broj domaćinstava bavi se poljoprivredom i stočarstvom, a pojedina pčelarstvom. Kašćelan ističe dobru saradnju sa javnim preduzećima.
–Kad god smo im se obratili, izašli su nam u susret – naglasio je on.