Istraživanje nafte i gasa u crnogorskom podmorju počeće uskoro, jer je Vlada nedavno potpisala ugovore sa italijansko-ruskim konzorcijumom Eni i Novatek. Javnost je po pitanju ovog projekta podijeljena i dok turistički poslenici i NVO sektor smatraju da će naftne platforme negativno uticati na turizam i životnu sredinu, iz Ministarstva ekonomije uvjeravaju da turizam i eksploatacija nafte i gasa idu zajedno.
Profesor Rade Ratković smatra da zbog nafte i gasa Vlada ne bi smjela ugrožavati turizam.
– Budućnost ne pripada klasičnim gorivima, već obnovljivim izvorima energije. Zalaganje za klasične energente je vraćanje prošlosti, a ne put u svjetlu budućnost. Neposredno prije katastrofalnog zemljotresa 1979. godine ekipa istraživača je sprovela istraživanje nafte i plina na primorju. Najveća bušotina je bila u Buljarici, a rezultati su pokazali da ne treba očekivati održive izvore nafte i plina da bi bila isplativa njegova eksploatacija. Istraživanje će neminovno proizvesti buku i zagađenje mora i vazduha. Uz to postoji rizik da dugogodišnja seizmička ispitivanja i bušotine mogu isprovocirati potrese na ovom izrazito trusnom području, kao i izlive toksičnog otpada i naftne mrlje. Ovo je sasvim dovoljno da se zaključi da je ovaj poduhvat rizičan u ekološkom, socijalnom i ekonomskom pogledu i da može izazvati nesagledive posledice po održivost i razvoj turizma. Rizik je, ako dođe do eksploatacijem, višestruko veći i dugoročniji – ocijenio je Ratković za „Dan”.
Prema njegovim riječima, postoji veliki rizik da istraživanje, kao i dosadašnja, da negativne rezultate.
– Ako istraživanja potraju više godina, onda će to biti dugoročna prijetnja održivosti turizma. Svijest savremenih i budućih turista pokazuje veliku senzibilnost prema održivom razvoju i ekologiji, pa su turisti veoma kritički raspoloženi prema fizičkim intervencijama na životnu sredinu. Istraživanje će neminovno proizvesti dugogodišnju buku i zagađenje mora, kopna i vazduha, što će negativno uticati na floru i faunu na moru i kopnu, a posebno na turiste koji će izbjegavati takve zone – objasnio je Ratković.
U slučaju da, kako je naveo, istraživanja pokažu da ima šansi za ekonomsku eksploataciju, onda bi krupni kapital forsirao naftnu industriju na račun turizma, što bi bio jedan od snažnih faktora devastacije turističkih resursa i turističke djelatnosti.
– Osim toga, rezerve nafte su, po prirodi stvari, ograničene, pa se postavlja pitanje što će biti sa našom ekonomijom i društvom kada se rezerve iscrpe. Nasuprot tome, turistički resursi, ako se njima upravlja na održiv način su vječiti i donosiće ekonomski impakt dugi niz godina, decenija, vjekova. Ako kompariramo dugoročne društvene i ekonomske koristi od turizma, naspram očekivanih koristi od nafte, onda je nesumnjivo ogromna prednost na strani turizma – zaključio je Ratković.
U Ministarstvu ekonomije drugačijeg su mišljenja. Oni ukazuju da turizam i proizvodnja ugljovodonika mogu uporedo da se razvijaju i da dosadašnje bušotine u poslednjih 50 godina nijesu imale negativan uticaj na turizam.
– Od 1949. do 1966. godine izbušeno je 16 istražnih bušotina u kontinentalnom dijelu CG. Jugopetrol je 1973. godine preuzeo istraživanja ugljovodonika. Tri bušotine su izbušene na moru: JJ-1 4.750 metara dubine, JJ-2 3,7 hiljada metara dubine i JJ-3 4.606 metara, dok je bušotina Uk-1 5.309 metara izbušena u neposrednoj blizini obale. Svjedoci smo da ove aktivnosti nisu imale nikkav uticaj na turizam. Ugovorom sa Eni i Novatek, predviđene su dvije istražne bušotine – naveli su iz Ministarstva ekonomije.
Prema njihovim riječima, u Jadranu se nafta i gas istražuju i proizvode više od 40 godina i trenutno ima preko hiljadu i po istražnih i proizvodnih platformi. Naveli su primjere Italije, Hrvatske, Albanije, Grčke, Santa Barbare u Kaliforniji, Ujedinjenog Kraljevstva, Republike Irske, Sjeverne Irske i njihova iskustva u istraživanju nafte.
– Brojni su primjeri kod nas i u svijetu gdje se turizam i proizvodnja ugljovodonika nesmetano uporedo razvijaju. To je i suština održivog razvoja – uporedni razvoj svih raspoloživih resursa – zaključili su iz Ministarstva ekonomije.
Izvršna direktorica NVO Grin houm Nataša Kovačević je kazala da je Vlada napravila licemjeran potez potpisavši ugovore sa Eni i Novatekom u godini kada se 200 zemalja obavezalo sporazumom o klimi da napuštaju postepeno korišćenje fosilnih izvora.
– Istraživanja povećavaju opasnost od indukovanih zemljotresa u već seizmološki ekstremno osjetljivom području Crne Gore. Nasuprot ovome imamo turizam i zagarantovanih 800 miliona godišnje, koji predstavljaju 23 odsto BDP-a, sa tendencijom rasta na 31 odsto do 2025. koji bi mogao zapošljavati 75 hiljada ljudi. Ugrožavanje turizma naftnim platformama, zagađenjima i totalna moguća destrukcija primorskih gradova i ekonomije je suicidan i sulud projekat – istakla je Kovačević.
Eni i Novatek će tražiti naftu i gas na području koje pripada opštini Ulcinj.
D.M.
Bez nadzora
Crna Gora nema niti ljudske kapacitete niti opremu za nadzor i kontrolu naftnih i gasnih operacija, već smo prepušteni na volju investitoru koji je zabilježio čak 471 hazard u vezi sa curenjem nafte u 2013. godini, dok je ove godine uhapšeno šest radnika ENI-aja u regionu Bazilikata, Italija, koji su optuženi za švercovanje industrijskog otpada sa platformi, kazala je Kovačevićeva.
– Pitanje je šta možemo očekivati u Crnoj Gori koja zavisi od male 300 kilometara duge obale, od koje zavisi najmanje 25 hiljada lokalnih hotelijera, ugostitelja, ribara – navela je ona.
Mrlja bi za 20 minuta stigla do obale
Kovačević je navela da je Jadransko more malo i zatvoreno i da se u njemu vode sporo mijenjaju.
– Nismo mi Italija koja ima 5.000 kilometara obale od koje pola nema nikakvih predispozicija za turizam, niti Grčka sa 15 hiljada kilometara. Slobodne procjene su da bi eventualna naftna mrlja razmjera onih prilikom incidenta u Meksičkom zalivu za manje od 20 minuta dospjela do obale nakon čega su štete bespovratne – ocijenila je Kovačević.