Na tradicionalnoj nikšićkoj manifestaciji „Dan meda” koja je održana minulog vikend, predstavilo se 40 pčelara sa područja Crne Gore, kao i jedan broj iz Republike Srpske. Doprinos manifestaciji dalo je i 50 profesionalnih proizvođača autohtone kranjske matice iz Slovenije, koji su pčelarima prenijeli iskustva u proizvodnji matica.
Prema riječima Vojina Đukanovića predsjednika Pčelarske organizacije „Nikšić”, manifestacija „Dan meda” nije komercijalnog karaktera, već žele građanima predstaviti rad, poljoprivredne djelatnosti u usponu.
- Crna Gora je vrlo interesantno područje za razvoj pčelarstva, s obzirom na klimatske uslove i geografski položaj područja od mora do Durmitora, a posebno opština Nikšić, koje je po prostranstvu najveća kako u bivšoj Jugoslaviji, tako i danas, u Crnoj Gori. Iako je Pčelarska organizacija Nikšić sa oko 250 registrovanih članova najbrojnija u državi, moram istaći da iam još preko stotinu pčelara koji nijesu članovi društva. Veoma smo organizovana organizacija, zahvaljujući Ministarstvu poljoprivrede koje pospješuje rad, kako kroz izgradnju kuće meda koja je oslonac za razvoj modernog pčelarstva, tako i kroz mnoge druge oblike pomoći. „Kuća meda” posjeduje proizvodne pogone koji su od velikog značaja poput onog za proizvodnju voska koji smo ranije uvozili, potom invertnog sirupa i proizvodnju pogačica koji služe za prihranu pčela - kaže Đukanović.
On ističe da ono što je bitno što desetak mladih pčelara već deset godina zaredom dobija besplatno po tri košnice i roja pčela od Ministarstva poljoprivrede, čime se znatno unapređuje pčelarska proizvodnja.
- Istini za volju neki od njih uspiju. Ali se moramo pohvaliti činjenicom da 250 proizvođača meda koji su registrovani posjeduju oko 7.000 društava pčela što nije mali broj, ako znamo da je prios po društvu 10 kilograma kada je godina medonosna - kaže Đukanović, naglasivši da se ove godine ne mogu pohvaliti po tom pitanju, jer su prinosi desetkovani i iznose od tri do pet kilograma po košnici.
To mišljenje dijele i pčelari koje smo zatekli na manifestaciji. Na štandu Radoja Kilibarde iz Banjana zatekli smo Magdalenu Kilibardu, koja kaže da postoji zapis da su se njeni preci pčelarstvom bavili još 1853. godine.
- Posjedujemo preko 150 društava podijeljenih u dva velika pčelinjaka koja selimo u zavisnosti od doba godine i uslova za pčelarenje. Pratimo sajmove, edukujemo se, jer tradicija ništa ne znači, ako ne se ne usavršavate u ma kojoj oblasti to bilo. Trenutno proizvodimo med i pravimo rakiju sa medom i vosak. Da bi se bavili još nekom proizvodnjom kao što je propilis, matična mliječ, matice neophodni su posebni uslovi, - kaže Kilibarda, naglasivši da prinosi u medu ove godine nijesu bili za pohvalu.
Profesionalni pčelar Vojislav Bucko Krković iz Podgorice kaže da uz med nudi medovaču, kandirano voće, sirovi propolis, najbolji prirodni antibiotik, kakkvog do sada industrija nije napravila.
- Pčelarstvom se bavim 25 godina i moram reći da godina nije bila lošija do sada. Bilo je područja gdje je pčela dobro radila, ali u prosjeku sam „uhvatio” četiri kilograma meda po košnici. Godina je bila čudna. Cvijeta je bilo. Pčela je išla na cvijet, ali nektara nije bilo - kaže Krković.
Na štandu Lazara Tomovića, pčelara iz Bijelog Polja mogao se kupiti med iz Vraneške doline, koji je prepoznatljiv ne samo po kvalitetu već i specifičnom ukusu i aromi, kaže da je ova godina bila jako loša kada su u pitanju prinosi u medu.
- Svi koji su jedanput kupili med kod mene opet su došli da trguju. I tako je godinama. Ipak, ove godine se ne možemo pohvaliti prinosima u medu. Za mojih 27 godina pčelarstvom prošla godina je bila rekorda, ali ova je jako loša - kaže Tomović naglašavajući da pčelarstvo posmatra kao jednu od bitnih grana poljoprivrede.
Na otvaranju „Dana meda” bio je planiran i kraći kulturno-umjetnički program, ali vremenski uslovi to nijesu dozvolili, jer se manifesrtacija održavala na otvorenom.L.N.