Ni četiri mjeseca nakon što je izabran direktor poreske policije taj resor nije formiran, a sistematizacija Ministarstva finansija, kojom je predviđeno ukidanje tog resora, poslata je Upravi za kadrove. Tom sistematizacijom predviđene su nove službe koje će djelovati u sastavu Poreske uprave i to sektor za ljudske resurse i logistiku, odsjek za ljudske resurse, odsjek za logistiku, odsjek za stručno usavršavanje i obuku, odjeljenje za unutrašnju kontrolu i integritet, zatim odjeljenje za koordinaciju i razvoj te odsjek za međunarodnu saradnju. Predviđeno je i formiranje odsjeka za upravljanje rizicima i odsjeka za elektronske poreske prijave.
Međutim, formiranje poreske policije, na koju se čeka već godinama, ponovo je stavljeno u prvi plan.
Tu sistematizaciju je predložio bivši ministar finansija Radoje Žugić koji je i izabrao direktora poreske policije, bivšeg službenika MUP-a Miodraga Mića Martinovića, a samo nekoliko dana nakon toga predložio je brisanje tog sektora.
Ni enormno visok poreski dug očigledno ne zabrinjava nadležne. Prema poslednjim podacima Poreske uprave poreski dug dostigao je cifru od čak 777 miliona eura od čega je naplativo samo 236 miliona. Među najvećim dužnicima su upravo državna preduzeća. Petnaest preduzeća duguje čak 41 milion eura. Najviše duguje pljevaljski Rudnik uglja, koji je u većinskom vlasništvu italijanske kompanije A2A, a koji po osnovu više vrsta poreza duguje preko 15 miliona eura. Na drugom mjestu je nacionalni avioprevoznik Montenegroerlajnz koji duguje preko 12 miliona eura, zatim željezničke kompanije kao i kompanija Plantaže. Među najvećim poreskim dužnicima su i kompanije bliske vlasti.
Gotovo sve zemlje regiona imaju poresku policiju a kod nas se bore protiv utaje poreza, privrednog kriminala, sive ekonomije. U Srbiji je aktivnostima poreske policije, nedavno uhapšen bivši premijer Zoran Živković zbog utaje poreza od 18 miliona dinara.
Za formiranje poreske policije oštro se zalažu i predstavnici opozicije.
Prema riječima poslanika Dritana Abazovića (URA) imajući u vidu visinu poreskog duga jasno je da je poreska policija neophodna.
– U toj oblasti nešto pod hitno mora da se uradi. Policija bi nam pomogla u efikasnoj naplati poreskog duga imajući u vidu koliki je iznos sredstava koja nijesu naplaćena. Imamo kontrolu za različite gluposti a nemamo za najvažnije. Nigdje nije udio poreskog duga toliko velik u odnosu na GDP. Poreski dug je 720 miliona, a GDP dvije milijarde, dakle jedna njegova trećina je GDP – rekao je Abazović.
Od 2010. godine poreski dug vrtoglavo raste. On je tada iznosio 296,4 miliona eura, odnosno 370,4 miliona eura na kraju 2011. dok je naredne godine porastao za čak 70 miliona eura. Rekordan rast poreskog duga zabilježen je 2014. godine kada je on porastao za čak 100 miliona, pa je prema podacima Državne revizorske institucije bio 551,9 miliona eura. Na kraju prošle godine poreski dug je bio 541,5 miliona eura.
Prema riječima Janka Vučinića (DF) očigledno je da kadrovske promjene u Poreskoj upravi ne mogu ništa da promijene.
– Kod nas je cijeli sistem takav, poreski dugovi se opraštaju samo firmama bliskim aktuelnom režimu. Dobro nam je poznato – kada treba da se uzme od sirotinje DPS se ne libi da to uradi, da naplaćuje harač na sve i svašta ali kada treba da se naplaćuje porez od preduzeća od kojih oni imaju koristi u predizbornoj kampanji to se ne radi – poručio je Vučinić.
B.Ma.
Novi zakon za smanjenje duga
Ministar finansija Raško Konjević prije dva dana predstavio je novi nacrt zakona o poreskim podrškama čiji je cilj otklanjanje posledica ogromnog poreskog duga primjenom niza mjera koje treba da smanje iznos postojećeg duga i time doprinesu povećanju budžetskih prihoda.
– Drugi cilj je smanjenje tekućih rashoda preduzeća koja redovno izmiruju poreske obaveze putem ostvarivanja prava na jednokratni poreski kredit. Nacrt zakona o mjerama poreske podrške rezultirao je činjenicom da je Ministarstvo informisalo predstavnike Vlade o stanju poreskog duga na 20. jul u iznosu od 777 miliona eura i da je prema informaciji Poreske uprave naplativ dug od 236 miliona eura. Neurednim platišama omogućili smo mjeru reprograma duga. Reprogram, kako je kazao, predviđa odlaganje plaćanja glavnog poreskog potraživanja u 60 mjesečnih rata, dok će minimalan iznos mjesečne rate biti definisan po ugledu na estonski model – objasnio je Konjević.
On kaže da bi svaka druga procedura podrazumijevala uvođenje stečaja i gubljenje velikog broja zaposlenih.