Predlog potpredsjednika Vlade Vujice Lazovića da se 100 miliona eura namijenjenih za potrebe izgradnje autoputa prebaci na socijalne naknade protivno je zakonu i zbog toga treba da reaguje specijalno državno tužilaštvo, poručio je ministar finansija Raško Konjević. Na čelu SDT-a je Milivoje Katnić.
– Ne znam kako je Lazović mislio da preusmjeri sredstva iz kapitalnog budžeta, jer članom 47 Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti preusmjeravanje sredstava utvrđenih Zakonom o budžetu sa kapitalnog na tekući budžet i budžet fondova nije dozvoljeno. Nemam namjeru da radim stvari koje nijesu dozvoljene, jer kada to radite dobijete poziv kod specijalnog tužioca. Ko bude to predložio, neće razgovarati sa mnom, već sa Specijalnim državnim tužiocem – rekao je Konjević na jučerašnjoj konferenciji povodom nacrta zakona o mjerama poreske podrške.
Lazović je nedavno kazao da rebalans budžeta nije potreban, te da će novac za socijalne naknade biti obezbijeđen preusmjeravanjem 100 miliona eura namijenjenih za potrebe izgradnje autoputa, jer taj novac nije potrošen zbog kašnjenja radova. Pozvao je i Konjevića da naplati 200 miliona poreskog duga. Konjević, međutim, tvrdi da je rebalans prijeko potreban.
– Predlog rebalansa sam podnio na osnovu podataka koje sam dobio od stručne službe ministarstva o stanju u javnim finansijama i informacija koje sam zatražio početkom jula da zbog zakona o zaradama u budžetu nedostaje oko 17 miliona eura, a zbog zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti oko 34 miliona eura. Budžetom nijesu bile predviđene obaveze za plaćanje kredita ŽICG, Crnogorske plovidbe, koje smo u međuvremenu morali da platimo iz budžeta da se ne bi aktivirale garancije. Rebalans je dostavljen nadležnoj vladinoj komisiji i time se završila obaveza Ministarstva finansija – rekao je Konjević.
On je podsjetio da su se preusmjeravanja dešavala i sa računa fondova za plaćanje određenih garancija.
– U dopisu direktora fonda PIO vidi se da su već utrošena 32 miliona eura iz budžeta i upravo je to razlog trošenja tih sredstava za rebalans. Sve što se u narednom periodu bude trošilo podrazumijevaće uzimanje od nekog drugog, ali obaveza ministarstva je bila da rebalans predloži i on se sada nalazi kod osobe koja je nadležna za njega, tako da će za sve probleme u tom segmentu biti odgovoran onaj kod koga se taj rebalans nalazi – saopštio je Konjević.
On je predstavio i nacrt zakona o poreskim podrškama koji je na javnoj raspravi.
– Cilj zakona je otklanjanje posledica ogromnog poreskog duga primjenom odgovarajućih mjera koje treba da doprinesu smanjenju postojećeg duga, samim tim i povećanju budžetskih prihoda, kao i pružanje posebne mjere pomoći poreskom dužniku u pogledu neplaćenih potraživanja. Drugi cilj je smanjenje tekućih rashoda preduzeća koja redovno izmiruju poreske obaveze putem ostvarivanja prava na jednokratni poreski kredit. Nacrt zakona o mjerama poreske podrške rezultirao je činjenicom da je Ministarstvo informisalo predstavnike Vlade o stanju poreskog duga na 20. jul u iznosu od 777 miliona eura i da je prema informaciji Poreske uprave naplativ dug od 236 miliona eura. Neurednim platišama omogućili smo mjeru reprograma duga, jer su najveći poreski dužnici preduzeća koja imaju značajan broj zaposlenih kao Rudnik uglja i Montenegroerlajnz. Većinski vlasnik u Rudniku uglja je italijanska kompanija A2A, a ne vjerujem da bi oni u svojoj zemlji smjeli da gomilaju ovoliki dug – rekao je Konjević.
Reprogram, kako je kazao, predviđa odlaganje plaćanja glavnog poreskog potraživanja u 60 mjesečnih rata, dok će minimalan iznos mjesečne rate biti definisan po ugledu na estonski model.
On kaže da bi svaka druga procedura podrazumijevala uvođenje stečaja i gubljenje velikog broja zaposlenih.
B.Ma.
Zadužiće se još dvije milijarde
Konjević je kazao da je ključan izazov u segmentu javnih finansija činjenica da će naš javni dug u 2015. godini probiti 60 odsto bruto društvenog proizvoda.
– Država će u narednih pet godina samo za vraćanje uzetih kredita i plaćanja kamata na njih biti u obavezi da se zaduži skoro dvije milijarde eura. Kada Monstat objavi podatke o javnom dugu za 2015. godinu tada proizilazi obaveza ministarstva da uradi predlog sanacionog plana. Sa tim mjerama se ne slažem jer predviđaju smanjenje penzija, plata po pet odsto dvije godine, smanjenje zaposlenih u javnoj administraciji, te uvećanje PDV-a sa 19 na 20 odsto. Mislim da to treba odraditi na drugačiji način i kroz druge mjere koje Vladi stoje na raspolaganju, privlačenje novih i zdravih investicija – rekao je Konjević.