piše: Dragiša Dožić
U tim trvenjima dolazilo je do ozbiljnih incidenata, koji su prelazilu u sferu pograničnih sukoba, koje su rješavale zajedničke državne komisije. Bespravna sječa na području Plava uzela je toliko maha, da se o njoj priča kao o legalizovanoj pojavi. Nije tajna među građanima da se unaprijed zna ko će i na koji način dobiti koncesiju, koliko će platiti za tu uslugu tajkunima, koji su povezani sa vrhom vlasti. Kriminilizacija je uzela velikog maha, ne samo u grani šumarstva, neprekidno se širi, zahvatajući sve naše prostore i segmente društva. Po intenzitetu i dubini ona liči na legalizovani društveni proces.
U opštini Pljevlja, nezadovoljstvo građana gazdovanjem šumama u njihovom ataru počelo je godinom tokom koje je kompanija „Vektra Montenegro” dobila koncesije na šume na 30 godina i formirala firmu „Vektra Jakić”. Ta firma je preuzela upravljanje i gazdovanje državnim šumama. Nezadovoljstvo građana se povećava neispunjavanjem obaveza iz koncesionih ugovora, uništavanjem najvrednijih šumskih ekosistema, usporenom ili, namjerno, obustavljenom rekonstrukcijom drvoprerađivačkih kapaciteta, izvozom oblovine i uništavanjem putne infrastrukture.
Svojevremeno su mještani mjesne zajednice Šule, među prvima u opštini Pljevlja, iskazali nazadovoljstvo načinom, na koji šumama gazduje komapanija „Vektra Jakić” i ukazali na neplanske sječe, koje brutalno pustoše šume, ostavljajući manji broj stabala, koja će da obori prvi sledeći jači vjetar. Sijeku se stable, prečnika manjeg od 30 cm, u projseku kubika, što je svojevrsno uništavanje šuma. Radi lakšeg transporta i manjih troškova, sječa se obavlja bliže seoskim putevima, a potom se transport obavlja teškim kamionima izlokanim putnim pravcima. Zbog svega toga, ugrožen je put Pljavlja–Šule čime je ugrožena saobraćajnica sa selima na području Meljaka. Zbog nekontroslisane sječe, u blizini deponije „Šuplja stijena” šuma je toliko prorijeđena da više neće biti zaštita od prašine, koju će vjetar direktno nositi na kuće mještana. U junu 2014. godine, Odbor NVO „Jezerac” tražio je način kako zaštititi šumu na Ljubišnji i odlučio da preko svih medija obavijesti javnost o propadanju 500.000 kubnih metara drvne mase. Pored vjetroloma, izvala, na hiljade kubika smrče se suši. Članovi Odbora smatraju da tužilaštvo, Uprava za šume i lokalna vlast treba da snose odgovornost za nezakonito i nedomaćinsko gazdovanje narodnim dobrom. Očekuju brzu reakciju odgovornih i pokretanje postupaka protiv onih koji uništavaju šumu.
„Veliko bogatstvo propada, a ovamo se traži porez na šume. „Pametni” nam srušiše fabriku iverastih ploča i gater, ostadosmo bez posla i ekonomski vrijednih šuma, koje se nemilosrdno krče, a izvozi oblovina, umjesto da se prerađuje u našim pogonima...”, tvrde građani sa tog područja. Iz kompanije „Vektra Jakić” najavljivali su da će proizvodnja peleta početi kada se zaokruži proizvodni proces. I konačno, polovinom januara ove godine, mediji su prenijeli izjavu tadašnjeg ministra Petra Ivanovića da se toj kompaniji odobrava kredit u iznosu od tri miliona dolara za izgradnju peletare u Pljevljima. Kredit je odobren, uz garanciju Vlade Crne Gore, iz Abu Dabi fonda za poljoprivredu. Prema riječima Ivanovića, radi se o kreditnoj liniji iz Ujedinjenih Arapskih Emirata od 50 miona dolara. Sredstva će biti izdvojene na posebnom računu i daju se za podsticaj poljoprivrede i šumarstva, pod povoljnim uslovima, uz kamatnu stopu od 2,5 odsto godišnje, sa rokom vraćanja od 17, uz grejs period od četiri godine. Prošao je januar, pa februar, ni u aprilu od proizvodnje peleta u pogonima „Vektra Jakić” nije bilo ni pomena. Podsjetimo, kompanija „Vektra Jakić” je dobila koncesiju od 30 godina na upravljanje i gazdovanje pljevaljskim šumama. Prisjetimo se i slučaja uvođenja stečaja u „Vektra Jakić”, zbog nevraćanja kreditnih sredstava od 73 milona eura, i odluke Privrednog suda o izlasku iz stečaja, zasnovanog na projektu reorganizacije firme, kao grant konsolidacije.
(Nastaviće se)