piše: Dragiša Dožić
Rukovodilac Područne jedinice za šumarstvo Kalač rekao je da su nadležene službe otkrile pljačku šume i o tome obavijestile nadležne organe, odbornike i rukovodstvo lokalne uprave. Kalač je upoznao sa problemom koncesija i ukazao da ima preduzeća, koja izvoze oblovinu, a da nijesu dobila ni kubik drveta, putem koncesija. Odbornik lokalnog parlamenta i novopostavljeni direktor Uprave za šume Mirsad Nurković kazao je da bi izvozom oblovine trebalo da se pozabavi Uprava carina. Uprava za šume, kaže on, nema ingerencije da rješava ta pitanja, a zakonske odredbe nijesu decidno jasne o tom pitanju. Prema njegovom mišljenju, o tom pitanju izostala je kontrola i nadzor resornog ministarstva. Nurković je naveo primjer bespravne sječe šume u baćkobesničkom ataru, uz korištenje švercovanih pečata. Pljačka je izvršena pomoću preko deset švercovanih čekića za pečaćenje koji su falsifikovani do savršenstva. Za tu krivičnu radnju, za sada, odgovoraju samo dvojica lugara. Tim falsifikovanim doznačnim žigom posječeno je 1380 kubnih metara drvene mase od jeseni 2014, do proljeća naredne godine. Prema Nurkovićevom mišljenju, tu je riječ o organizovanom kriminalu, jer je riječ o oko 40 šlepera građe. Na sjednici lokalnog parlamenta pojedini odbornici izrazili su sumnju u izvještaj o bespravno posječenoj drvnoj masi.
Na području novoformirane opštine Petnjica, u nekoliko mjesnih zajednica, a posebno na području Bihora, mještani muku muče sa privilegovanim koncesionarima, koji, ne samo da ne mare za obaveze iz plana gazdovanja, već uništavaju seosku infrastrukturu, koja povezuje selo i planinu. Na taj način nanosi se velika šteta stočarstvu, koje je značajna privredna grana na tom području. Situacija je identična u Pljevljima, Rožajama, Beranama, Plavu i drugim opštinama na sjeveru Crne Gore. Mjesne zajednice traže od koncesionara, Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja i lokalnih uprava, da preduzemu određene mjere za sanaciju puteva, koji vode od sela, do njihovih planinskih katuna. Koncesionari eksploatišući državnu šumu i odvozeći sortimente oštetili su saobraćajnice u toj mjeri da su one prohodne samo za traktore i terenska vozila. Mještani u tim mjesnim zajednicama, tokom prošle godine, održavali su zborove upozorenja, nadajući se da će nadležni shvatiti ozbiljnost situacije. Poražavajuće je da se to nije desilo ni do današnjeg dana. Mještani podsjećaju da su, svojevremeno, svojim novcem gradili puteve do katuna. Zbog takvog ponašanja koncesionara i vlasti, mještani su poručili da su prinuđeni da prekinu da se bave stočarstvom. Koncesionari su uništili makadamske i asfaltne puteve, napravili haos u šumama, poremetili vodotoke, zamutili izvorišta i, uopšte, izmijenili uslove života na seoskom području. To podsjeća na davna vremena, kada je seljak mnogo zlopatio, koristeći samaricu i svoja leđa, da prenese teško stečenu „muku” od sela do katuna i obratno. Ovakvom državnom politikom uništava se i onaj mali procenat stanovništva, koji je svoju egzistenciju potražio na selu i planini, to jest, na svom posjedu, kako bi održao svoju porodicu, nakon što ih je vlast najurila na ulicu, uništavajući pljačkaškom privatizacijom državna preduzeća. Područje Plava i Gusinja od ranije je poznato po bespravnim sječama na velikim površinama. U opštini Plav posebno je posječen i uništen pogranični pojas prema Metohiji i Kosovu. Odavno se priča da su šume na tom prostoru (prema Čakoru) iskrčene. Bespravnu sječu vršili su privilegovani koncesionari sa naše strane Čakora, a sa druge strane, prema Metohiji, Albanci. Bilo je upada i na jednu i na drugu stranu, otimali su se ko će više da posiječe u pograničnom pojasu.
(Nastaviće se)
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.